Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

80 godina kasnije, „Tri lica jedne ljubavi“ ne gube na svojoj aktuelnosti

Postoji deo na početku „Tri lica jedne ljubavi“ Šandora Maraija – ponovo aktulenog romana iz 1941. godine – kada narator, žena iz srednje klase udata za pripadnika izumiruće mađarske buržoazije, shvati da joj je muža preotela nepoznata rivalka. Dokaz za to je ljubičasta traka u njegovom novčaniku. Ilonka se zavetuje da sačuva brak, iako prezire muža. Ali kasnije objašnjava prijateljici u kafeu u Budimpešti (dok na drugom kraju, njen sada već bivši muž, Peter, kupuje kandiranu pomorandžu svojoj novoj ženi), da je njihov odnos patio od emotivne praznine mnogo pre nego što je otkrila neverstvo.

„Voleo me je, svakako. Ali istovremeno kao da me je pomalo i podnosio u stanu, u svom životu“, kaže ona.

Ni Ilonka ni njen ugodni buržujski brak nisu tu dugo; drugi deo knjige bavi se odavno razvedenim Peterom, dok gleda kako njegova bivša ljubavnica ulazi u auto sa nekim drugim.

Marai, rođen u istočnom gradu Kasa – sada u Slovačkoj – na početku 20. veka, postao je poznat tokom tridesetih godina kao romanopisac i kritičar fašizma. Često opisivan kao najveći mađarski pisac srednje klase između dva svetska rata, Marai beži u Ameriku za vreme rasplamsavanja komunizma. A od trenutka kad je izvršio samoubistvo 1989. godine, dela mu uskrsavaju van njegove domovine.

Smešten u poslednje dane Austro-Ugarskog carstva, u period kada je „ceo svet bio bašta spremna da procveta“ Maraijev roman predstavlja kulturno propadanje kroz sliku raspada braka, u kojoj se smenjuju Ilonka, Peter i Judit Aldozo – vlasnica trake. I dok jedan par ustupa mesto drugom, stoički običaji 19. veka doživljavaju svoje poslednje trzaje u spavaćoj sobi.

Svojim modernim stilom Marai dozvoljava svojim likovima luksuz neopreznosti i smešta ih u interkontinentalno okruženje kako bi mogli da razmišljaju sa distance o svojim postupcima. Njegovi monolozi odigravaju se u intimi mađarskih kafea, italijanskih hotelskih soba i, u epilogu ispravljenom negde nakon originalnog izdanja iz 1941, neuglednom kafiću na Menhetnu. Na kraju, Ilonka gubi Petera, Petera napušta Judit, a Judit je posledni put viđena kako se divi ljubavniku tokom ranog rimskog jutra. Ovo je roman koji se bavi ruševinama braka i carstva.

„Tri lica jedne ljubavi“ smeštena su pred početak rata, a društvene promene u Mađarskoj ogledaju se u romansi Petera i Judit, gde ljubav ima oblik klasne borbe.

„Pomno smo posmatrali jedno drugo, kao dva mačevaoca pred okršaj“, kaže Peter o njihovom udvaranju, koje se dešava u godinama nakon što je Judit radila u njegovoj kući. „Jer tada smo još zamišljali da će ta naša zajednička stvar biti veliki okršaj naših života… da će to biti borba na život i smrt, a na kraju ćemo, možda prekriveni ranama ali džentlmenski, sklopiti mir.“

Ali zbog nepovorenja, do primirja nikada nije došlo. Peter smatra da je Judit hladna i uvežbana; a ona se slaže sa njim, gledajući svoj brak kao izraz liberalne krivice. Ali između njenih oštrih komentara i Maraijeve suptilne ironije, nikada ne možemo biti sigurni da li iskreno govori. Preskočimo unapred još jednom do Judit koja racionalizuje svoju odluku da napusti Petera – sa kutijom njegovog nakita – i zameni ga novim ljubavnikom.

Veći deo ovoga saznajemo u prvom delu romana i dok se zaplet razvija, drama o izdaji prerasta u nešto više.

Postoji više načina za čitanje „Tri lica jedne ljubavi“ – romansa, parabola, kulturna istorija – ali svi se tiču pitanja posedovanja: ili bolje rečeno, nemogućnosti toga. Ljubav, novac i domovina su prolazni za Maraijeve likove, i u odsustvu stabilnosti, dobijaju priliku da se objasne, da odigraju uloge za nevidljive saputnike. Neki od dijaloga deluju bolje od drugih, ali ono što čitaocima ostaje je blještavi osećaj gubitka, kao i jezivo naslućivanje da, kad je na pomolu kraj jedne ljubavne priče, niko ne govori potpunu istinu.

Izvor: npr.org  
Prevod: Miloš Vulikić

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844