Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

3 pitanja za… Zorana Bognara

Tečni kristalZorana Bognara, pesnika, esejiste, proznog pisca i književnog kritičara prva je antologija crtica, meditativne proze savremenih srpskih književnika. Povodom izlaska ove zbirke mikroeseja dobili smo odgovore na tri ključna pitanja.

Kako je izgledalo prikupljanje materijala za knjigu „Tečni kristal“?

Prikupljanje materijala i građe za ovu i ovakvu knjigu počelo je još početkom devedesetih, kada sam brižno isecao i „arhivirao“ lucidne univerzalne mikroeseje (bez obzira na to da li je reč o urbanom ili ruralnom, antropološkom, ontološkom, lirskom, filozofskom, lingvističkom ili nekom drugom mikroeseju) svojih kolega. Suočen sa činjenicom da je veliki broj naših pisaca pisao, negovao i objavljivao mikroeseje, a da gotovo nijednom od njih ovaj žanr nije primaran, pa samim tim ni taj deo njihovog književnog rada nije na najadekvatniji način vrednovan – odlučio sam da priredim ovu antologiju i da sve ove volšebne, univerzalne i, poput tečnog kristala, svevremene mikroeseje pokušam da spasem od zaborava i da ih, ovako okupljene na jednom mestu, ponudim književnom establišmentu, odnosno, kompetentnim čitačima i tumačima na „naknadno i/ili novo“ vrednovanje, kako bi, napokon, dobili jednu relevantniju i temeljniju recepciju u kontekstu savremene srpske književnosti.

Šta će čitaoci pronaći u ovoj svojevrsnoj zbirci mikroeseja? Zašto baš mikroeseji?

Šta je, zapravo, mikroesej? Ni u jednom rečniku stranih reči ili termina zasigurno nećete naći eksplicitno objašnjenje ovog pojma. No, u slobodnoj interpretaciji, mogli bismo svakako reći da je mikroesej žanr kratkog metra pisan tehnikom razobličavanja, razotkrivanja, odnosno, demistifikovanja. Mikroesej je idealna forma našeg vremena: istovremeno i brz i dinamičan, i eksplicitan i ekspresivan... Andrić ga je u knjizi Znakovi pored puta „krstio“ kao meditativna proza, drugi su ga nazivali poetskofenomenološkim refleksijama, crticama, kontemplacijama ili pak reminiscencijama – no, ipak, on u svom imenu objedinjuje i žanrovski najpreciznije određuje sve navedene termine... Kao idejni tvorac i autor ove antologije, preuzeo sam „obavezu“ i odgovornost da, uz osnovne postulate i kriterijume, na ovom mestu odredim i maksimalnu dužinu mikroeseja koja ni u kom slučaju nije mogla i nije smela biti duža od dve stranice knjižnog bloka.

Kako ste odlučili koje književnike ćete uvrstiti u ovu antologiju?

Svedoci smo da su od naših pisaca upravo najveća imena negovala kratku formu. Da bih priredio ovu i ovakvu antologiju, morao sam pribeći jednom ozbiljnijem i konciznijem istraživačkom i priređivačkom radu koji se zasnivao na gotovo svakodnevnom traganju po registrima i signaturama u Narodnoj biblioteci Srbije, Biblioteci grada Beograda, ali i po mnogim kućnim bibliotekama svojih kolega koji imaju i takve raritete kao što su knjige mikroeseja pojedinih pisaca s početka dvadesetog veka...

Izvor: časopis Bukmarker, br. 29
Foto: Tomislav Longinović

Autor: Zoran Bognar

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Zoran Bognar

Zoran Bognar

Zoran Bognar, pesnik, esejista, prozni pisac, književni kritičar i antologičar, rođen je 30. januara 1965. godine u Vukovaru. Objavio je dva romana: Noć praznih ruku (1989) i Budno stanje sna (1993); desetak knjiga poezije od kojih su nesumnjivo najznačajnije dve poetske trilogije: Elizejska trilogija (2000) i Albedo, aura, alhemija (2009), kao i knjige Insomnija, bele noći (2013) i Srbijo, mogu li da budem tvoj sin (2019); tri knjige poetsko-fenomenoloških mikroeseja: Fotografije glasova (1997), Ejdetske slike (1998), Fotografije glasova II (2002), Ejdetske slike II (2019) i Ejdetske slike III (2021); kao i dve antologije: Novo raspeće, antologija savremenene srpske poezije kraja XX veka (2001, 2010, 2014, 2017) i Tečni kristal, antologija srpskog mikroeseja XX veka (2006, 2011, 2014)). Poezija Zorana Bognara prevođena je na italijanski, francuski, engleski, nemački, mađarski, švedski, slovenački, makedonski, turski, jermenski, bugarski, holandski, friski, grčki, poljski, rumunski, arapski i španski jezik. O književnom delu Zorana Bognara objavljeno je preko 200 eseja, kritika i studija, kao i jedna monografija (Vladan Panković i Nikica Banić: Atletsko hodočašće nad jelisejskim vodama i poljima Zorana Bognara, Užice, 2002). Dobitnik je mnogih nacionalnih književnih nagrada, od kojih izdvajamo „Pečat varoši sremskokarlovačke“ (1993), „Matićev šal“ (1994), „Stevan Pešić“ (1994), „Blažo Šćepanović“ (1996), „Rade Drainac“ (1999), „Isidora Sekulić“ (1999), „Srboljub Mitić“ (2000), „Milutin Uskoković“ (2003), „Milan Bogdanović“ (2009), „Dimitrije Mitrinović“ (2010), Nagrada Akademije „Ivo Andrić“ (2010), „Kočićevo pero“ (2013), Nagrada ULUPUDS-a (2013), „Miodrag Draganić“ (2013), „Zlatni beočug“ (2013), „Vasko Popa (2013), „Jovan Skerlić“ (2018), „Ivan Focht“ (2019), „Rastko Petrović“ (2020), „Milan Rakić“ (2020), „Karađorđeva povelja“ (2021); tri internacionalne: „Vannelli“ (Italija, 1997), „Mediterranean Lion“ (1998, Crna Gora) i „Hubert Burda“ (1999, Nemačka); kao i prestižne stipendije fondacije „Villa Waldberta“ (Nemačka, 2002), jedne od najetabliranijih evropskih kuća pisaca, u kojoj su boravili i stvarali mnogi svetski priznati pisci kao što su Tomas Man, Zbignjev Herbert, Hlebnjikov, Mihael Kriger, Ištvan Erši i mnogi drugi. Izdavačka kuća Draganić objavila je Izabrana dela Zorana Bognara u sedam tomova povodom trideset godina književnog rada (2013–2014, Beograd). Član je Udruženja književnika Srbije. Počasni je član Društva pisaca Bosne i Hercegovine. Takođe, počasni je član i PEN-a Bosne i Hercegovine. Zoran Bognar je učestvovao na mnogim međunarodnim pesničkim festivalima i kongresima. Održao je više samostalnih književnih večeri u Nemačkoj, Francuskoj, Italiji, Austriji, Španiji, Poljskoj, Grčkoj, Australiji, kao i u zemljama regiona (Makedonija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Crna Gora)... Živi u Beogradu kao profesionalni književnik. Urednik je u jednom od vodećih srpskih izdavača, Dereti. Predsednik je Fonda „Ars Longa“ za očuvanje lepih umetnosti. Foto: Tomislav Longinović

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844