Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Ana Atanasković: Roman je vrhunac književnosti

Književnost dvadeset i prvog veka čitaocima pruža mogućnost da dožive iskustvo prošlih vremena na jedan nov i drugačiji način. Elementi istoriografije u određenim delima, nastali u koheziji sa stvarnim istorijskim činjenicama, poštovaocima pisane reči daju inovativan svet mašte putem kojeg stvarne istorijske ličnosti postaju bliske običnom čoveku.
Ana Atanasković: Roman je vrhunac književnosti - slika 1
No retki su pisci današnjice koji potpuno uspevaju u ovoj nameri, naročito jer istorija predstavlja veoma složenu nauku koja o prošlim vremenima govori veoma britko i koncizno. Međutim, to nije slučaj kada govorimo o opusu srpske književnice Ane Atanasković koja je u svojim delima uspela da objedini prošla vremena i savremene teme. Stoga vam Čupava Keleraba donosi intervju sa našom savremenom spisateljicom u kojem smo razgovarali o književnosti, istoriji, kao i njenom najnovijem romanu „Zmajeva žena“.

Kada pogledamo tvoj književni opus, možemo videti da uglavnom tematizuješ istorijske događaje. Zbog čega je tvoja pažnja usmerena baš na istoriografiju? Dakle, šta te tu posebno privlači i okupira?

Oduvek sam volela istoriju. U školi sam najviše volela srpski jezik, matematiku, engleski i istoriju. Prošli životi su ispisani krug – vatrom i kamenom, po kome mogu da hodam, da osetim i vatru i kamen, osetim emocije osobe koja je nekada živela (a energija uvek ostaje), dodam svoje u roman i onda to podarim čitaocima, da se emocije šire, i da se razgranaju u njihovim srcima.

Pored proze, pišeš i poeziju. Koja književna vrsta ti je izazovnija da iskažeš ono što želiš i preneseš poruku auditorijumu?

Poeziju sam pisala jako retko i to više sa strane nekako, usput, ne bih pravila tu paralelu jer nisam pesnikinja. Proza je moj glavni fah, a prema poeziji imam poseban (često strog) odnos, i prema svojoj i prema tuđoj, zato što mislim da ona „ne trpi“ bilo šta i već viđeno, prevaziđeno. Pošutjem je, ali za mene je roman vrhunac književnosti.

Kada govorimo o stvaranju jednog romana, kako teče sam stvaralački proces i koliko je izazovno u današnje vreme da čovek suštinski živi od književnosti?

Kod nas se teško može živeti samo od književnosti, ali može od raznih vrsta pisanja, koje su isto zanimljive i lepe. Kad je pisanje romana u pitanju, u mom slučaju to je višegodišnje istraživanje, bar jedna godiina samo pisanja i celodnevno razmišljanje o glavnom junaku, tj. junakinji. Dušom i srcem živim sa romanom na kome radim, po ceo dan i pišem svako veče.

Izdavačka kuća Laguna nedavno je objavila tvoj novi roman „Zmajeva žena“? Šta ovu knjigu izdvaja od tvojih ostalih dela?

To je moje najzrelije delo. Balans. Spoj prethodnih. Dobio je najbolje od prethodnih romana, a ima i svoj poseban karakter – iskustvo, ozbiljnost, lepršavost, elemente fantastike. U njemu sam najsnažnija kao književnica. Oduvek sam se bavila psihobiografijom junaka, a ovde je to najizaženije, najdetaljnije (lik despota Stefana i njegove žene Jelene Gatiluzio) i, rekla bih, da je katarza koju čitalac može da doživi izrazito snažna.
Ana Atanasković: Roman je vrhunac književnosti - slika 2
Koji bi segmet romana „Zmajeva žena“ izdvojila kao najinteresantniji čitaocima?

Odnos despotice Jelene i despota Stefana, njihovi kompleksni karakteri, kao i detaljno i duboko istraženo polje ličnosti tog našeg značajnog vladara. Čini mi se da niko do sada nije ulazio u njegovu psihu, a ja sam se osmelila i, nadam se, u tome uspela.

Dok čitamo određeno delo, da li u njemu možemo zateći i obrise autobigrafije samog autora ili pisac pak uvek napravi otklon nekih svoji ličnih iskustava?

Pisci uvek pišu i o sebi, to je neminovno. Moji romani su simbioza istražene građe, pretpostavki i emocija i iskustava koje sam sama preživela, bez toga bi rečenice bile suvoparne. Književnost nije samo čitanje reči već čitanje energije koju one nose.

Kakvi su tvoji planovi za budućnost na polju književnosti i da li si nekada razmišljala da svoja dela pretočiš u film, seriju ili pozorišnu predstavu?

Volela bih da vidim i predstave i flim i serije, ali za sada se to još uvek desilo. Planove za pisanje imam, nadam se da će me život i zdravlje poslužiti da ih ostvarim.

Autorka: Milica Milošević
Izvor: cupavakeleraba.com

Autor: Ana Atanasković

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Ana Atanasković

Ana Atanasković

Ana Atanasković (Kruševac, 1973) je književnica i novinarka. Osnovne studije: filologija – odsek anglistika, master – marketing u izdavaštvu. Do sada je objavila: zbirku priča Beogradske majske priče (2006), roman Duet duša (2008), roman Jelena Anžujska (2009 i 2010), roman Moja ljubav Nikola Tesla (2013) i (2021), zbirku priča Beograd je ljubav (2017), roman Kraljica jorgovana (proširena verzija Jelene Anžujske, 2019), roman Davorjanka Paunović (2020) i roman Zmajeva žena (2024). Kao novinarka pisala je za ELLE, VipTripDiplomatic, Vodič za život, Sensu, Lepotu&Zdravlje, Esquire, Ilustrovanu politiku i za mnogobrojne portale. Dobitnica je prvih nagrada na konkursima za najbolju priču o lavandi (Bonux i Sofia) i najbolji prikaz knjige (Lisa i Laguna). Predavanje Tesla i žene održala je u Filadelfiji kao i više puta u Srbiji. Njenu priču o vanilicama (Vanil iz vanilice) posvećenu Marselu Prustu, su objavili časopisi Majdan i Blic žena. Pisala je eseje o književnosti i prevodilaštvu za portal Infoprevodi i Balkanski književni glasnik. Trenutno piše eseje o beogradskim ulicama za Kulturni dodatak Politike i književne kritike za Lagunin Bukmarker. Objavljivala je na engleskom, u Velikoj Britaniji – pesmu u časopisu The Poet i eseje na portalu Agape Review. Roman Moja ljubav Nikola Tesla je preveden na engleski (SAD) i makedonski jezik. Njen esej Kako pisati istorijski roman/scenario su preneli portali Pulse, Sinhro i Art-Anima. Živi i radi u Beogradu. samovoli.wordpress.com facebook.com/spisateljicasastilom ana.atanaskovic anaatanaskovic@gmail.com Foto: Privatna arhiva

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844