Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Branislav Janković: Neki ambisi postoje, a neke sami stvorimo

U manastirskoj tami Visokih Dečana, skriven visoko na kapitelu jednog stuba, vekovima stoji tajanstveni potpis Srđ grešni. Odoleva vremenu, krijući u sebi greh nepoznatog neimara.  Naš sagovornik, Branislav Janković, pisac, odvažio se da u svom novom delu pod nazivom „Zidanje ambisa“ ispripoveda priču o tom grehu.
Branislav Janković: Neki ambisi postoje, a neke sami stvorimo - slika 1
A priča otpočinje Božjim čudom, godine 1327. u času kada se velikom kralju Stefanu Urošu III Nemanjiću vraća vid, kada on donosi odluku da sagradi manastir Dečane.

I dok se smenjuju glasovi trojice junaka romana „Zidanje ambisa“, glavnog neimara franjevca Vite Kotoranina, mladog klesara Srđa iz Hilandara i paganina bunardžije Vidoja – senka nečeg strašnog nadviće se nad kamenim zidovima tek započete Crkve Svetog Spasa, senka bolesti protiv koje nema dobrog oružja.

Trojica junaka kreću na strašnog neprijatelja – da pobede ili da nestanu. U tome će im pomoći čudni, slepi prosjak i jedna pesma. A pre svega zavet njihovog prijateljstva…

O novom romanu, o tajnama i mukama pisanja, o novinarstvu iz kojeg je hrabro iskoračio u književnost razgovaramo sa Branislavom Jankovićem, niškim piscem, koji poslednjih par godina slovi za jednog od najistaknutijih na srpskoj književnoj sceni.

Kako je nastao, nastajao roman „Zidanje ambisa“?

Da li se pisci menjaju sa svakom napisanom knjigom? Ponekad se zapitam koliko romani pišu pisce. Voleo bih da neko postavi pitanje mojim junacima: Je li, kako je nastao Janković i jeste li zadovoljni u kakvog je pisca izrastao? Znam kako sam zamislio to zidanje i taj ambis, e sad, bilo je potrebno spojiti ih, a to je teži deo posla. Roman je nastao iz moje želje da neke ljude od pre sedam vekova vaskrsnem. Da oživim njihove tajne, strahove, snove, želje. A krenuo sam za jednim potpisom, visoko na vrhu jednog stuba u Visokim Dečanima, a tamo je pisalo: Srđ grešni. Pošao sam za tim grešnim umetnikom i oživeo i njega i njegov greh.

U kojoj meri ste se gradeći priču rukovodili, držali istorije i istorijskih činjenica, a u kojoj meri u romanu dominira/fikcija?

Istorija je igračka pisaca i možemo da je koristimo kako hoćemo i kako nam odgovara, što uglavnom i radimo. Ponekad se trudim da pomirim činjenice i fikciju, a nekad ih namerno posvađam. „Zidanje ambisa“ je izmišljena priča u stvarnom vremenu i mestu događanja. Istoričarima ostavljam da razluče istinu, meni kao piscu je bitna dobra priča, a za nju autor mora sam da se pobrine, jer uglavnom ona istina koju istoričari traže, nije tako lepa.

Jasno je da su upravo istorijske teme, naša tradicija, verovanja, običaji vaša književna, stvaralačka preokupacija. Kako je zapravo došlo do toga? Da li je to bila „ljubav na prvi pogled“ ili ste se prosto našli na tom putu, budući da živite u Nišu, gradu bogate, burne istorije, gde bezmalo svaki kamen svaki pedalj svedoči istoriju bilo ranu, srednjevekovnu ili onu s kraja dvadesetog veka?

Mislim da mi, pisci, nismo ni zagrebali po našoj istoriji i da ima toliko tema i dalje neobrađenih i nepomenutih, a koje bi, sigurno, izazvale pažnju čitalaca. Možda je ta fascinacija prošlošću u našim delima želja da ostavimo zapis i jedan poseban pogled na prošle vekove. Niš je grad-istorija, mesto koje pamti svakog zavojevača i oslobodioca, grad koji su voleli imperatori i kraljevi, prepun tragova prošlosti, nekad lepe, nekad ružne, grad kome ćete se uvek vratiti. I kao takav večita je inspiracija.

Kako ste odabrali naslov? Zvuči, priznaćete veoma pesimistički… Ipak, nosi značajnu simboliku…

„Zidanje ambisa“ je roman prepun simbolike. Neke stvari se vide tek kada ih dobro sakrijete. Želeo sam da čitaoci krenu za simbolima i otkriju pravo značenje napisanog. U neke ambise padamo, u neke poletimo, zavisno od našeg poimanja ponora. Neke provalije preskočimo, neke zaobiđemo, pred nekima se vratimo, a ja sam odlučio da jedan ozidam. Mislim da nije pesimistički, naprotiv. Postoji li bolje mesto za skrivanje od ambisa?

Izvor: Glas javnosti

Autor: Branislav Janković

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Branislav Janković

Branislav Janković

Branislav Janković rođen je 1969. godine u Nišu. Godinama se bavi novinarstvom. Objavio je romane „O vukovima i senkama“ (2011), „Suze Svetog Nikole“ (2013), „Vetrovi zla“ (2015) i „Peta žica“ (2015), kao i zbirku priča „Bezimeni“ (2014).

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844