Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Darko Tuševljaković: Živimo naučnu fantastiku

O originalnom i potresnom romanu „Uzvišenost“, u kome obični ljudi traže svoje mesto i ulogu u svetskim događajima koji nepovratno menjaju svakodnevicu, sa novim Laguninim piscem Darkom Tuševljakovićem razgovarao je njegov kolega Oto Oltvanji, koji je knjigu pročitao još dok je bila u rukopisu.
Foto: Andrej Bjelaković

Ovaj roman je istovremeno i naučna fantastika i mejnstrim. Da li je stvarnost pomogla u tome? Da li živimo naučnu fantastiku?

Žanr naučna fantastika mora da uđe u mejnstrim jer jeste sastavni deo naše stvarnosti. Ja čitam i uživam i u jednom i u drugom, i oduvek mi je bila namera da to spojim tako da svi budu zadovoljni. Drago mi je što je „Uzvišenost“ uspela da spoji naizgled nepomirljive stvari. Ali, opet, da li su nepomirljive? Mislim da su veoma pomirljive jer Dnevnik svakog dana sve više deluje kao naučna fantastika, ali ona na koju niko više zapravo i ne reaguje čuđenjem. To je samo dokaz da sadašnjost sadrži element neobjašnjivog koji je, kad se prenese u književnost, najlakše opisati žanrovskim elementom naučne fantastike.

Da li si ovu knjigu počeo da pišeš pre pandemije?

Da. Prva ruka je završena mesec ili dva pre nego što je sve krenulo. S tim što se rad na njoj nastavio tokom pandemije. Kad je sve počelo, bilo je neizbežno da se čovek zapita kako uopšte postaviti bilo kakvu radnju u budućnost, kad je ona toliko nepredvidiva, ali brzo sam se oslobodio toga, jer književnost ne imitira život na taj način. Naravno da će zauvek bilo koja radnja bilo kog književnog dela moći da se smesti u sutra. Bliska budućnost u „Uzvišenosti“ može da bude sutra ili za 20 godina, nisam je definisao, ali ona se ne razlikuje previše od onoga što je sada, samo je na neki način ekstremizovana.

Kako si došao do Kindreda, aplikacije koja ljudima pomaže da pronađu srodnu dušu, i to sa stoprocentnim poklapanjem. Šta on za tebe predstavlja u ovoj knjizi?

Kad sam razmišljao o tehnologiji, imao sam sličan utisak kao o psihološkim tekstovima u kojima ispitaniku pokažu nedovršen krug, pa ga za mesec dana pitaju da li se seća šta su mu pokazali, a on se seća dovršenog kruga. Sećanje ga zavara. Potpuno smo zavisni od tehnologije, ona je prožela svakodnevni život na svakom nivou i zašto onda ne otići samo mali korak dalje – koji će se možda u tom obliku u nekom trenutku zaista desiti, a možda i neće, ali činjenica je da stvari i u tom pogledu idu napred i da postaju sve ekstremnije i radikalnije. Tako da zašto ne zamisliti aplikaciju koja naizgled potpuno rešava jedno od ključnih životnih pitanja – pronalaženja ljubavnog ili životnog partnera. To jeste naučnofantastična ideja, ali mislim da je vrlo vezana za stvarnost koju živimo.
Darko Tuševljaković: Živimo naučnu fantastiku - slika 1
Na neki način možemo da kažemo da u tvojoj knjizi dolazi do fetišizacije tehnologije.

Rečenica Dž. G. Balarda da su „jedini stvarni predeli oni unutrašnji, ili njihove spoljašnje projekcije“ savršeno mi je legla za nešto što je u ovoj knjizi zapravo opozicija fetišizaciji tehnologije. Može se reći da je reakcija junaka na Kindred obožavanje, ali, s druge strane, pojavljuje se jak otpor prema njemu. Ljudi se okreću ka sebi, ka unutrašnjem prostoru, zanemarujući ili stvarajući averziju prema spoljašnjosti zato što ih ona na neki način ugrožava. Jer šta ako ti Kindred ne pronađe savršenog para? To nije zagarantovano. To bi fundamentalno ugrozilo tvoj način života, tvoje postojanje. Tako da postoji protivteža fetišizaciji, a to je potpuno okretanje od tehnologije. Čini mi se da u romanu i jedno i drugo ima svoj glas. Tako da Balardovo suprotstavljanje unutrašnjeg prostora spoljašnjem ima veze sa tim, s tim što Balard mudro tvrdi da jedno bez drugog ne može da postoji. U „Uzvišenosti“ se to ne mora shvatiti na bukvalan način, ali je činjenica da veza između njih ne samo da postoji nego da je zapravo nemoguće da ne postoji.

Optimista ili pesimista, kao čovek i kao pisac?

Možda sam veći optimista u pisanju. Bilo bi besmisleno ne uneti makar malo optimizma i moram da priznam da ga u knjizi ima.

Autor: Oto Oltvanji
Izvor: časopis Bukmarker, br. 13

Autor: Darko Tuševljaković

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Darko Tuševljaković

Darko Tuševljaković

Darko Tuševljaković je rođen 1978. u Zenici, BiH. Prvu priču objavio 2002. godine u regionalnoj antologiji priređenoj u saradnji s Uneskom i od tada objavljuje kraću i dužu prozu u raznim časopisima i antologijama u zemlji i regionu. Godine 2004. dobio je nagradu „Lazar Komarčić“ za najbolju novelu. Dosad je objavio tri zbirke priča (Ljudske vibracije, Naknadne istine, Hangar za snove), kao i četiri romana (Senka naše želje, Jaz, Jegermajster, Uzvišenost). Dela su mu se našla u užim i najužim izborima za relevantne književne nagrade u zemlji i regionu. Za roman Jaz dobio je 2017. Evropsku nagradu za književnost, a 2023. je za zbirku priča Hangar za snove dobio Andrićevu nagradu. Dela su mu dosad prevedena na osam evropskih jezika. Živi u Beogradu i radi kao urednik i prevodilac. www.darkotusevljakovic.com

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844