Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Dejan Tiago Stanković: od A do Š

Književnik i prevodilac, autor karantinskog bestselera „Zamalek“, u intimnoj abecedi otkriva zašto je siromasima svuda teško, kako je faraon Pepi II držao Pigmeja kao kućnog ljubimca i zbog čega se treba plašiti đavolčića koji žive na nečistim mestima.
Dejan Tiago Stanković: od A do Š - slika 1
a ARNA je ime pripovedačice iz romana „Zamalek“. Zamišljam da će se, posle ovog karantina u kome se čitao „Zamalek“, negde u Srbiji sigurno roditi neka devojčica koja će se, po želji majke, moje čitateljke, zvati Arna.

b BAUAB, kairski portir, svaka zgrada koja drži do sebe ima makar jednog. On najčešće nosi galabiju, kućepazitelj je, špijun i autoritet za moral, policijski doušnik. Živi od mizerne plate i vašeg bakšiša, dobar je saveznik i opak neprijatelj. Spava najčešće u nekom ćumezu ili baci sunđer na stepenište pa leži ukoso i spava. Navikne se čovek na sve.

c CECA je gospođa sa Zamaleka, vrsna pripovedačica, od koje sam čuo većinu tamošnjih priča. Cimet, u ovom slučaju to je preovlađujuća boja u pustinji.

ć ĆUMEZ zapravo znači kokošarnik, u prenosnom značenju loš i nehigijenski stan.

d DUŠAN TODOROVIĆ, moj drugar i kum, kamerman sa FDU, koji me fotografiše već 30 godina, i čije slike vam šaljem i uz ovaj tekst. Tako  malo da promovišemo i njegovo stvaralaštvo. Kao neka izložbica.

DŽINI, đavolčići koji žive na nečistim mestima i kojih se Egipćani plaše.

đ ĐOSEROVA PIRAMIDA. Đinđuve sa bazara Kan Kalili.

e EGIPAT, drevna zemlja i kultura u Africi, poznata kao Dar Nila.

f FUKARA znači sirotinja. Siromasima je svuda teško.

g GALABIJA, duga muška haljina koja je, uz turban i papuče, deo arapske narodne nošnje, prigodan za vrelu klimu. To nije privlačan komad garderobe. Nikada nisam probao da obučem galabiju, u Kairu sam se luftirao u bermudama, što se tamo smatra dosta nepriličnim za čoveka mog uzrasta, ali strancu tolerišu.

h HIJEROGLIFI. Od priča pročitanih sa hijeroglifa posebno je čudna ona o faraonu Pepiju II i Pigmeju koga je držao kao kućnog ljubimca.

i INŠALA znači „daće Bog“, a u stvari znači „da, ali sa rezervom“, „da, pod uslovom da Alah dopusti“.

j JALA. Tako se Arapi dozivaju. Jala! Jala! Hajde! Idemo! Podigne se karavan i krenu kamile.

k KAIRO, grad od 20 miliona stanovnika usred pustinje, najmnogoljudnije ljudsko naselje u Africi u celom arapskom svetu. Ili možda Kavafi, čuveni pesnik iz Aleksandrije, Grk, nije više živ.

l LEJLA, moja zamalečka komšinica sa sprata, Egipćanka, izrazito plemenito i predusretljivo čeljade. Njeno ime znači noć, jer dan je u Egiptu vreo, a noć blaga.

lj LJUBAV. Ali prema likovima. Ako pišeš o nekom liku, treba da ga voliš i razumeš, pa makar on bio naopak.

č ČEHOV, Anton Pavlovič, ruski lekar i književnik. 

m MABRUK bi značilo čestitke! Mušabek je paravan od drvene čipke, koji sprečava poglede spolja a dopušta vetru da osveži. A Milica je moja prijateljica koja je u Kairu provela sedam godina dok joj je muž bio tamo diplomatskom službom, pa je znala mnogo toga o tom svetu i puno mi pričala.

n NIL, jedina reka u Egiptu, fundament jedne civilizacije.

nj Ulažem Kviska, u našem jeziku ima veoma malo reči koje počinju slovom „nj“.

o OAZA, izolovano mesto u beživotnom okruženju na kome je život moguć. U praksi, oaza je prašnjavo naselje u dnu depresije usred pustinje, uz izvor podzemne vode. Tamo živi malo ljudi, ima puno urminih palmi i još više muva.

p PRAŠINA, jedna od glavnih konstanti u Egiptu, ako zanemarimo posthumni život, koji je najegipatskija od svih tema.

r RAMAZAN, sveti mesec u muslimana, 28 dana u kojima danju poste a noću slave.

s SAHARA je najveća pustinja na svetu gde prava kiša ne pada skoro nikada, nekih, na primer, 10.000 godina. Sufi, kafe na Zamaleku gde sam svakodnevno pio čaj. Na istom spratu isti gazda ima antikvarijat gde sam kupio sat na kojem vreme ide unatrag.

š ŠIŠA NARGILE, to se puši u Kairu, jer je dim hladan i miriše na jabuke ili nanu, pa prija po vrućini.

t TUTANKAMON. Jedan od ko zna koliko egipatskih kraljeva, poseban jedino po tome što mu grobnicu nisu u potpunosti opljačkali do 20. veka. Sad je njegovo blago atrakcija Egipatskog muzeja.

u UM KALTUM. Najveća arapska diva svih vremena, zvana Kairski slavuj, pevačica čija muzika se čuje u Zamaleku.

v Nemam pojma. Ali zato imam još jednu asocijaciju na slovo „b“. Burka.  Crna krpa koja kao šator pokriva pobožnu muslimanku i čuva je od pogleda i uroka. U praksi, svrha joj je zaštita od muva i da bude znak da je žena iz čestite porodice gde muškarci znaju za red.

z ZAMALEK, kairski kvart na ostrvu u Nilu, u kome sam boravio. Zebiba, mrlja na čelu koju predani muslimani zarade klanjajući se, pa je i znak pobožnosti.

ž ŽENA. Nešto što je baš teško biti u Kairu.

Napisao: Boris Jakić
Izvor: Glorija
Foto: Dušan Todorović

Autor: Dejan Tiago-Stanković

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Dejan Tiago-Stanković

Dejan Tiago-Stanković

Rođen je u Beogradu 1965, gde je živeo dok nije diplomirao arhitekturu kojom se potom nikada nije bavio. Čim je okončao školu, iz puke radoznalosti i želje da upozna svet odselio se u inostranstvo, gde nije nameravao dugo da ostane, ali okolnosti su odlučile da bude drugačije. U Londonu je živeo do 1995, kada se, umesto da se vrati kući u Beograd, preselio u Portugal. Živeo je u Lisabonu. Spisateljski zanat naučio je od najboljih, prevodeći književna dela. Tokom godina objavio je nekoliko prevoda, ali kako je sam voleo da kaže samo najznačajnijih pisaca, kako portugalskih na srpski tako srpskih na portugalski. Posebno se ponosio prevodima Saramaga, Ive Andrića i Dragoslava Mihailovića. Potom je počeo da piše i na srpskom i na portugalskom. Sa objavljivanjem sopstvenih dela počeo je kasno u životu, tek u svojim četrdesetima. Objavio je roman Estoril, koji je preveden na velike svetske jezike i nagrađen u Srbiji i Velikoj Britaniji, a u Portugalu je, na šta je Tiago osobito bio ponosan, Estoril ušao u školsku lektiru. Drugi roman Zamalek, roman o kismetu, objavljen u Laguni, dobio je Nagradu Evropske unije za književnost 2020. U septembru 2022. izašao je i njegov roman o Lisabonu Odakle sam bila više nisam. Preminuo je u Lisabonu krajem iste godine. Foto: Dušan Todorović

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844