Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Džordž R. R. Martin i nekoliko zanimljivih tema

Dok čekamo sledeći nastavak serijala „Pesma leda i vatre“, pogledali smo neke zanimljive intervjue sa slavnim autorom i odabrali nekoliko tema o kojima je govorio. Tu su najčešće i najdosadnije pitanje „Kad će ’Vetrovi zime’?“, greške u pisanju, ljudi koji ne vole njegove romane i, naravno, Vesteros.
Džordž R. R. Martin i nekoliko zanimljivih tema - slika 1
Foto: Gage Skidmore / CC BY-SA 2.0 / Wikimedia Commons

O ljudima koji ga teraju da piše i slavi

Veoma je teško kada znate da toliko ljudi čeka na vašu sledeću knjigu, posebno što su neki od njih izrazito nestrpljivi i iziritirani. Ako pogledamo Tviter, deluje da ih ima mnogo, ali opet... Tviter naduvava taj utisak jer postoje ljudi koji ostave po 150 poruka u roku od tri dana, a svaka od njih je: „Gde su ’Vetrovi zime’?“ Recimo, kada neko bude pisao o tome kako je večeras bio na ovoj književnoj večeri, već treća poruka će biti: „Šta dođavola on radi na književnoj večeri!? Gde su ’Vetrovi zime’?“

Želim da završim „Pesmu leda i vatre“, ne želim da to ostavim nedorečeno. Još dve knjige treba da napišem i želim da kraj bude ubedljiv, želim da ljudi smatraju da su ta dela dobra. Znam da neki cinici u to ne veruju, ali zaista je istina.

Ljudi ne razumeju mnoge stvari kada je pisanje u pitanju. Ne razumeju ni da je svaki pisac drugačiji i često mi govore da dok ja napišem „Vetrove zime“, neki drugi pisci su objavili već sedam romana. Da, postoje pisci koji tako rade, postave sebi cilj da objave jednu knjigu godišnje. To je sjajno i voleo bih da sam takav, ali ne mogu, nikada to nisam mogao.

Mislim da je posredi i generacijski problem. Ljudi mojih godina, i malo mlađi, navikli su da čekaju, ali internet je stvorio generacije onih koji su navikli na instant zadovoljstva i instant odgovore. Žele to što žele i žele to odmah. Sjajne su mnoge stvari koje internet pruža, ali mi ne pomaže da pišem brže.

Nekada je zaista iritantno kada toliko glasova ponavlja da želi „Vetrove zime“. Jasno mi je, ali su veoma uporni u tom podsećanju. Sa druge strane, zaista se trudim da ne budem nezahvalan što milioni ljudi nestrpljivo očekuju moju sledeću knjigu. To je svakako bolje nego da nikoga nije briga kada će moja sledeća knjiga izaći, a to je sudbina većine pisaca.

Knjige nisu odmah postale hitovi. „Sudar kraljeva“ je samo nedelju dana bio na Njujork Tajmsovoj listi bestselera, a zatim je nestao. „Sudar kraljeva“ se kratko zadržao. Tek „Gozba za vrane“ je stigla do prvog mesta. A onda je došla serija i sve se promenilo, postao sam poznat, nikada nisam mogao ni da pretpostavim da ću biti toliko poznat. Drago mi je što mi se to dogodilo u mojim šezdesetim godinama jer mi je dalo drugačiji pogled i mogućnost da razumem zašto ljudi poput Lindzi Lohan i Džastina Bibera polude. Srećom pa sam proveo mnogo godina na zemlji pre nego što sam se našao u tom čudnom svetu slave i zvezda.

Izvor: https://www.youtube.com/watch?v=J_UVZr6Xd6E
O ljudima koji ne vole njegove knjige

Moderno doba je donelo promenu u interakciji sa obožavocima.

U vreme pre interneta, moji čitaoci su mi slali pisma, na stotine godišnje, koja mi je donosio poštar. Slali su pisma mom izdavaču i on mi ih je prosleđivao. Bilo mi je zabavno da otkrijem da imam obožavaoce u, na primer, Severnoj Dakoti.

Sa internetom i mejlom se to pojačalo, a knjige su postajale sve popularnije. Poruka i mejlova je bilo sve više, pojavili su se veb sajtovi koji su se bavili mojim knjigama.

Ali u svemu tome postoji i mračna strana. Siguran sam da je i u vremenu pre interneta bilo ljudi kojima se moje knjige nisu dopadale, ali oni mi nisu pisali. Sva pisma koja sam dobijao stizala su od obožavalaca koji su bili oduševljeni i poručivali mi da su to najbolje knjige koje su ikada čitali. I dalje dobijam takve poruke, ali zahvaljujući čudima koja internet pruža, stižu mi poruke da nemam pojma i da su mi knjige pravo smeće. Ili da su im se ranije dopadale moje knjige, a sada ih mrze.

Zašto imaju potrebu da mi to napišu, ne znam. Ima toliko pisaca čije mi se knjige ne dopadaju, ali im ne pišem pisma u kojima im govorim da mi se njihove knjige ne sviđaju. Ali nešto u vezi sa internetom je ohrabrilo sve te seronje da sednu za računar i pomisle da bi pisci čije im se knjige ne dopadaju želeli da znaju njihovo mišljenje. A to nije istina...

Ne znam šta bih još dodao... Internet je veoma čudan i ponekad zastrašujući fenomen.

Izvor: https://www.youtube.com/watch?v=H_8kNvFcvEA
O greškama u pisanju

U nekim od prvih knjiga serijala postoje greške koje sam pravio. Recimo boja očiju nekih likova je promenjena. To su jednostavne greške, ali me iritiraju jer ne želim da pravim greške.

Posebno zato što u knjigama postoje i namerne greške kod kojih se koristim nepouzdanim pripovedačima ili različitim perspektivama kada se dvoje ljudi seća određenog događaja na potpuno različite načine ili se ne sećaju svega dovoljno tačno.

Zbog običnih grešaka koje pravim čitalac bi mogao da pomisli da su i ove stvari koje namerno radim zapravo greške, a nisu jer samo pokušavam da budem mudar.

Postoje scene koje sam napisao, a mogao sam da ih izostavim. Ili jednostavni propusti kao na primer u prvoj knjizi, mislim da je poglavlje dato iz perspektive Džona Snežnog, kada opisujem zabavu i svi su tu samo Brena nisam spomenuo. Dobio sam gomile pisama od obožavalaca sa raznim teorijama zašto Bren nije u toj sceni, a zapravo je stvar u tome da sam ga zaboravio.

Takve stvari se dešavaju i mislim da me nijedna nije „saterala u ćošak“, više su to trenuci kada sam se malo sapleo i udario prst na nozi.

Izvor: https://www.youtube.com/watch?v=hFrAhkThEHg
O tome gde bi živeo u Vesterosu

Mnoga mesta u Vesterosu imaju svoje prednosti. Ipak, kako volim hladnoću, mislim da bi mi Zimovrel savršeno odgovarao, tamo nikada nije toplo zbog hladnih vetrova. To je dobro!

Dodao bih i Livačku stenu čija je prednost to što ima mnogo zlata tako da bih bio veoma bogat. A tu je i Gnezdo sokolovo koje ima neverovatan pogled. Ili Dorna u kojoj ima mnogo sjajne, začinjene hrane... i sjajnih začinjenih žena. (smeh)

Ali na kraju krajeva, najviše bih voleo da ostanem u Santa Feu u Novom Meksiku jer imamo stvari poput savremene medicine i nedeljom možemo da gledamo NFL.

Izvor: https://www.youtube.com/watch?v=j1BnFa7jbPQ
O reakcijama obožavalaca koje su ga najviše iznenadile

Uglavnom sam poprilično siguran koji će delovi u knjigama najviše šokirati čitaoce. Znao sam da će Krvava svadba prouzrokovati snažne reakcije, bio sam siguran da će guranje Brena kroz prozor i ubistvo Neda Starka kod ljudi izazvati različita osećanja.

Ono što me iznanađuje uvek su, po pravilu, sitne stvari. Pretpostavljam... Oh, kako da ovo izgovorim, a da se ne uvalim u veliku nevolju!? (smeh) Pretpostavljam da ne razumem žene... Ali sam bio i te kako iznenađen brojem žena koje su pozitivno reagovale na likove poput Teona ili Pseta kao na očaravajuće, romantične likove. To me je baš iznenadilo!

A ponekad dobijam reakcije na izuzetno sporedne likove, to me posebno iznenađuje. Dobijao sam pisma od ljudi koji su mi govorili da im je omiljeni lik lord Blekvud, a on se pojavljuje u jedva tri rečenice. To je sindrom koji se javlja kada su u pitanju tako mali likovi da ljudi prepoznaju nešto zanimljivo kod njih i zavole ih. Lord Blekvud ima ogrtač o perja gavrana i to je jedina karakteristika koja ga izdvaja, ali nekim ljudima je očigledno to bilo dovoljno da im postane omiljeni lik.

Tako da... Stvari poput ovih su jedine koje me iznenađuju, retko kad je reč o nečemu velikom.

Izvor: https://www.youtube.com/watch?v=PCCNYPUKTeA
Prevod: Dragan Matković

Autor: Džordž R. R. Martin

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Džordž R. R. Martin

Džordž R. R. Martin

Džordž Martin je rođen 1948. u Nju Džerziju kao Džordž Rejmond Ričard Martin. Sklonost ka pisanju razvio je još kao dete, pišući priče o čudovištima i prodajući ih komšijskoj deci. Kasnije, u srednjoj školi, postao je ljubitelj stripa i predani kolekcionar, usmerivši svoje literarno delovanje na pisanje strip scenarija za različite opskurne fanzine. Prvi profesionalni ugovor sklopio je 1970, prodavši priču za strip Heroj. Godine 1971. diplomirao je žurnalistiku na univerzitetu Nortvestern. Nekoliko sledećih godina radio je u administraciji okruga Kuk, organizovao šahovske turnire i bio predavač na katedri za novinarstvo univerziteta Klark u Ajovi. Tokom sedamdesetih samo je povremeno pisao. Pošto se 1979. razveo, svu energiju usmerio je ka pisanju. Sve ostalo je legenda: za svoj literarni rad Džordž R. R. Martin dobio je sve važnije nagrade u žanru epske fantastike, nekoliko nagrada Nebula i Hugo. Godine 1986. seli se u Holivud, gde radi kao urednik serijala Zona sumraka, konsultant na scenariju za Lepoticu i zver, producent istog projekta, a na kraju i supervizor. Martin danas živi u Santa Feu u Novom Meksiku. Potpredsednik je Američkog udruženja SF pisaca.

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844