Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Enes Halilović: Imam utisak da su svi zupčanici sveta podeljeni tako da ispunimo sve svoje obaveze

Autor nagrađivanog romana „Ljudi bez grobovaEnes Halilović ocenio u intervjuu za Tanjug da je najgore za književnost kada sitne, burazerske, kafanske relacije utiču na ozbiljne procese kao što su kultura i umetnost.
Enes Halilović: Imam utisak da su svi zupčanici sveta podeljeni tako da ispunimo sve svoje obaveze - slika 1
Halilović je rođen u Novom Pazaru 1977, pripovedač je, pesnik i romansijer.

Objavio je šest pesničkih zbirki, tri zbirke priča i dve drame, a „Ljudi bez grobova“ je njegov treći roman.

Taj roman, u izdanju beogradske Lagune, nagrađen je priznanjem „Zlatni suncokret“ (nekadašnja Vitalova nagrada), a našao se i u najužem izboru za prestižnu Ninovu nagradu.

U središtu priče je odmetnik koji deli pravdu zbog neostavrene ljubavi.

Kritika je „Ljude bez grobova“ ocenila kao kao izuzetan „okvir koji obuhvata prikaze istorijskih procesa, poetičkih dostignuća i eksperimenata, književnih opsesija i folklorno-mitoloških naslaga“.

Poštovaoci književnosti, ali i stručna javnost sve glasnije govore u superlativima o romanu „Ljudi bez grobova“ za koji je autor prikupljao i savladavao građu 28 godina.

O ocenama da u njegovom romanu postoji za svakog ponešto, od inicijacije do identifikacije, Halilović govori uzdržano i napominje kako nema nameru da objašnjava sopstveno delo.

„Roman je priča, ali ne svakodnevna priča, nego zbir mnogih dana i godina. Nema pravila kako roman nastaje. Može nastajati i 28 godina i 28 dana, ali je jedino bitno da li je dobar ili nije. Umetnost jeste ili nije. Dobro je kad pisac progovori i o onome što se ne tiče samo njega“, kaže Halilović.

U njegovoj nagrađivanoj knjizi prepoznaje se istrajan odnos prema otkrivanju dokumentarnih materjala koji u stvaralačkom procesu bivaju pretvoreni u zavodljivu književnu fikciju.

Halilović ističe da su detalji njegova preokupacija.

„Samo detalji u određenom sklopu čine dobru umetnost. U poetskoj knjizi ‘Bangladeš’ bavio sam se česticama. Držalica bez sečiva nije sekira. Svaki zbir fragmenata čini celinu tek kada formiraju odgovarajuću vezu“, kaže Halilović.

Poseban segment knjige „Ljudi bez grobova“ čini deo posvećen stratištu u Šumaricama kada su nacisti streljali đake u Kragujevcu.

Halilović smatra da je seme ljudskih tragedija jedno te isto seme.

„Smatram da je seme ljudskih tragedija jedno te isto seme. Seme jedne tragedije može kuljati u drugoj tragediji. Od Aristotela sam učio da hor može pevati u jednoj tragediji na okolnosti druge tragedije. Šumarice su strašno mesto. Bio je to strašan oktobar. Dodirnulo me to. Čini se da niko nije očekivao od mene da pevam na tu temu, a pevao sam istrgnuvši glasove svedoka. U dokumentarnom sam tražio lirsko“, kaže Halilović.

U epohi agresivne tehnološke revolucija i „selfi“ kulture, okruženosti ekranima i slikama, Halilović kao jedino rešenje opstanka vidi podizanje nivoa profesionalnosti svakog.

„Čovek treba da radi svoj posao najbolje što ume. Pisac neka priča priču tako da ne bude zaboravljena. Potreban je dobar naum, a sve ostalo će doći samo po sebi. Čovek ne može okrenuti svet da teče u željenom pravcu, ali svet sa svim procesima ponekad može da teče u pravcu koji želi pojedinac. Imam utisak da su svi zupčanici sveta podeljeni tako da ispunimo sve svoje obaveze“, kaže Halilović.

Sve prisutnija učitavanja ideoloških raslojavanja i pozicioniranja oko dodele nekih prestižnih književnih priznanjaHalilović „pravda“ postojanjem krupnih i sitnih, ličnih interesa.

„Postoje ideologije. Postoje burazerska odlučivanja, ortačke pogodbe i prećutne pogodbe. Najgore je za književnost kada sitne, burazerske, kafanske relacije dođu u ravan da utiču na ozbiljne procese kao što su kultura i književnost. Čak ni ideološka čitanja nisu toliko pogubna kao dodvoravanje na ličnoj ravni. Mislim da je to među književnicima prepoznato i poznato. Tragično je kad loše knjige dođu u fokus javnosti, jer tako neiskusne čitaoce teraju od čitanja. Ali, siguran sam, vreme će sve postaviti na svoje mesto“, kaže Halilović.

Kako kaže regionalna književna scena je u glibu.

„Rasturena je država u kojoj sam rođen 1977. Ta velika država je imala kulturnu politiku. Razvaljena je ta država, opljačkana, krvlju okupana, podeljena, pritisnuta bezočnim bankama i prljavim kapitalom. Pisci se snalaze, sarađuju. Ima i tu na regionalnom planu burazerskih dodvoravanja i sitnih interesa, ali postoje dobre knjige i dobri pisci. Uvek je imalo šta da se čita. Izdvajam jednog pesnika, Radeta Tanasijevića, koji živi u okolini Obrenovca. Tanasijević ima izvanrednu poeziju, a živi povučeno, ne vuče nikog za rukav“, kaže Halilović.

Izvor: Tanjug

Autor: Enes Halilović

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Enes Halilović

Enes Halilović

Enes Halilović rođen je 5. marta 1977. u Novom Pazaru. Poezija: „Srednje slovo“ (1995, 2016), „Bludni parip“ (2000, 2017), „Listovi na vodi“ (2007, 2008, 2008), „Pesme iz bolesti i zdravlja“ (2011), „Zidovi“ (2014, 2015) i „Bangladeš“ (2019). Zbirke priča: „Potomci odbijenih prosaca“ (2004), „Kapilarne pojave“ (2006) i „Čudna knjiga“ (2017, 2018). Drame: „In vivo“ (2004) i „Kemet“ (2009, 2010). Romani: „Ep o vodi“ (2012) i „Ako dugo gledaš u ponor“ (2016, 2017). Osnovao je književni časopis „Sent“ i književni web časopis „Eckermann“. Priče, poezija i drame Enesa Halilovića objavljene su u zasebnim knjigama na engleskom, poljskom, francuskom, makedonskom, turskom, albanskom i bugarskom jeziku, a proza i poezija je prevođena na engleski, nemački, španski, ruski, arapski, turski, francuski, poljski, rumunski, ukrajinski, mađarski, slovenački, letonski, albanski, makedonski, grčki, bugarski, katalonski, romski, danski, portugalski, italijanski, beloruski, jermenski i latinski jezik. Halilović je zabeležio 172 narodne zagonetke koje je objavio sa Elmom Halilović u koautorskoj knjizi „Zagonetke (2015). Nagrade: Vitalova nagrada 2020. za roman „Ljudi bez grobova“, Zlatna značka za doprinos kulturi KPZ Srbije, „Meša Selimović“, „Branko Miljković“, „Đura Jakšić“, „Ahmed Vali“, „Stevan Sremac“, „Zlatno slovo“, a za urednički rad u Sentu dobio je nagradu „Sergije Lajković“.

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844