Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Enes Halilović: Najtužnija reč je prošlost jer je izvor mnogih naših uzdaha

Na srpskoj i regionalnoj književnoj sceni izdvojio se glas pisca Enesa Halilovića. U njegovom bogatom stvaralaštvu ističu se zbirke poezije „Listovi na vodi“, „Pesme iz bolesti i zdravlja“, „Zidovi“, zbirke priča „Kapilarne pojave“ i „Čudna knjiga“, romani „Ep o vodi“ i „Ljudi bez grobova“, te drama „Ako dugo gledaš u ponor“. Prevođen je na mnoge jezike: engleski, poljski, francuski, portugalski, nemački, mađarski...

U razgovoru za Redportal.rs Enes nam otkriva zašto je književnost način pamćenja, kako bi u pet reči opisao svet o kojem piše, da li bira sigurnu tišinu ili nesigurni krik, šetnju ili trčanje, gde bi nas odveo u Novom Pazaru, kao i kako bi nazvao Vajber/Votsap grupu napravljenu radi promocije književnosti.

Koji je najveći izazov sa kojim si se suočio u dosadašnjoj karijeri?

Karijera pisca je sedenje nad tekstom i čitanje, posmatranje sveta. Neki bi rekli da je to jednolično, ali nije – šarolik je svet kao što je šarolika i literatura. Uzbudljivo je biti pisac. Najveći izazov je kako biti strpljiv na nepravdama. Naime, nekoliko puta su različiti lobiji – koji rade po principu ja tebi, ti meni – pokušali da sakriju neke moje knjige. Izazov je bio da ćutim i idem dalje. To sam i uradio. Ti zlonamerni ljudi nisu sakrili moje knjige, a ja sam sačuvao svoj mir koji je potreban ne samo književnom stvaraocu nego svakom čoveku. Biti strpljiv u današnjem svetu među današnjim ljudima, to je najveći izazov – za mene.

Izjavio si da je književnost način pamćenja. Koliko je, ipak, to pamćenje dugotrajno i od čega najviše zavisi?

Pored istorije kao nauke, postoji i literatura koja pamti stvarni svet nezavisno od ideologija, političkih interesa ili od ruke nedobronamernih istoričara. Obično su pisci pouzdaniji od istoričara kada se bave nekom istorijskom temom. Ponekad je mašta stvarnija od stvarnosti. Udružena sa istinom, mašta postaje kruna pamćenja, dakle ono što je viđeno i ono što je domaštano, a u cilju istine.

Opiši svet o kojem pišeš u pet reči.

Sudbina. Čovek. Zaborav. Reči. Buđenje.

Kako bi opisao savremenu književnu scenu? Koje pisce bi izdvojio i zašto?

Ima dobrih pisaca, ali je više onih koji su prosečni. Od prosečnih pisaca više je onih koji nisu pisci. Cenim naročito neke savremene pesnike: Radeta Tanasijevića, Živorada Nedeljkovića, Anu Ristović...

Najčudniji doživljaj na nekoj književnoj večeri?

Srbija ima izvanrednu publiku koja poštuje knjige i pisce. Publika je svuda otvorena, ljubazna, srdačna... Ipak, desi se da zaluta neki čudak... i ja sam sreo mnoge takve. Pitaju svašta. Ima jedan koji mi priđe pijan i nešto mi govori, ali se tako približi da osećam kako bazdi rakija iz njega. On uvek ima nešto poverljivo da mi kaže.

Smatraš li da je korona doprinela ili odmogla čitanju?

Nekima je očigledno pomogla, a nekima očigledno odmogla. Korona je samo deo sveta, a ne ceo svet.

Koja pesma bi bila pesma bolesti, a koja pesma zdravlja, po tvom mišljenju?

Poznato je da je pesma EKV „Par godina za nas“ pesma kada su saznali za bolest. Pesma zdravlja bila bi „Hajdemo u planine“ od Bijelog dugmeta.

Na koje mesto u Novom Pazaru bi nas odveo i zašto?

Najpre na roštilj, potom do mnogih istorijskih spomenika, a večera u poznatom restoranu „Med“.

Sigurna tišina ili nesigurni krik?

Tišina, jer ponekad naš krik ne mora niko da čuje. On je u čoveku, u pesniku. Stevan Raičković je u jednom sonetu pevao o tome, o kriku koji je vrh tišine.

Šetnja ili trčanje?

I jedno i drugo, a u poslednje vreme manje trčim, jer idem na fizikalnu terapiju zbog kolena, ali se nadam da ću uskoro opet trčati na peščanoj stazi, ne na betonu.

Da li veruješ da je ime znak (nomen est omen)?

Jeste, u mom slučaju je tako. Enes, to je onaj koji je razgovorljiv, prijatan. Mnoga imena odgovaraju onima koji ih nose.

Najtužnija reč je...?

Teško mi je da se odlučim. Možda reč samoća. Ili reč prošlost. Jer prošlost je, ne budućnost, izvor mnogih naših uzdaha.

Omiljeni film?

„Kagemuša – ratnikova senka“. Kurosava. To treba mladi ljudi da pogledaju. Kako čovek uobrazi da jeste ono što nije. Kako uloga odredi čoveka. Kako konj prepozna čoveka lakše nego što čovek prepozna čoveka. Mislim da je „Kagemuša“ vrhunska umetnost.

Volim i filmove „Ono malo duše“ Ademira Kenovića, „U ime naroda“ Živka Nikolića, „Još ovaj put“ Dragana Kresoje, „Put“ braće Koen... Volim i dokumentarce. Sećate se koliko je uticao na naše razumevanje 90-ih godina „Vidimo se u čitulji“ Janka Baljaka.

Koliko emotikoni utiču na način na koji se prima poruka? Koji ti je omiljen?

Imam onaj mali telefon, starinski. Kad mi pošalju emotikon, samo mi kaže: „Poruka ne može biti prikazana.“

Treba da organizuješ Vajber/Votsap grupu radi promocije književnosti. Koje ime joj daješ i koje su prve tri osobe koje ubacuješ?

Grupa bi se zvala „Preskoči ovo“. Stavio bih tu Uroša Ristanovića, Gorana Stankovića, Anu Stišović i slikao bih korice knjiga koje ne treba da čitaju, jer sam ih već otvorio.

Šta vidiš ako dugo gledaš u ponor?

Vidim da ponor opet gleda u mene. Vidim da se to ponavlja od ponora do ponora, od suočenja do suočenja.

Imate li poruku za naše gledaoce, čitaoce i slušaoce?

Kupujte što više papirne knjige. Čitajte knjige, makar i elektronske. Ljudi će vas izdati, ali knjige neće.

Izvor: redportal.rs

Autor: Enes Halilović

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Enes Halilović

Enes Halilović

Enes Halilović rođen je 5. marta 1977. u Novom Pazaru. Poezija: „Srednje slovo“ (1995, 2016), „Bludni parip“ (2000, 2017), „Listovi na vodi“ (2007, 2008, 2008), „Pesme iz bolesti i zdravlja“ (2011), „Zidovi“ (2014, 2015) i „Bangladeš“ (2019). Zbirke priča: „Potomci odbijenih prosaca“ (2004), „Kapilarne pojave“ (2006) i „Čudna knjiga“ (2017, 2018). Drame: „In vivo“ (2004) i „Kemet“ (2009, 2010). Romani: „Ep o vodi“ (2012) i „Ako dugo gledaš u ponor“ (2016, 2017). Osnovao je književni časopis „Sent“ i književni web časopis „Eckermann“. Priče, poezija i drame Enesa Halilovića objavljene su u zasebnim knjigama na engleskom, poljskom, francuskom, makedonskom, turskom, albanskom i bugarskom jeziku, a proza i poezija je prevođena na engleski, nemački, španski, ruski, arapski, turski, francuski, poljski, rumunski, ukrajinski, mađarski, slovenački, letonski, albanski, makedonski, grčki, bugarski, katalonski, romski, danski, portugalski, italijanski, beloruski, jermenski i latinski jezik. Halilović je zabeležio 172 narodne zagonetke koje je objavio sa Elmom Halilović u koautorskoj knjizi „Zagonetke (2015). Nagrade: Vitalova nagrada 2020. za roman „Ljudi bez grobova“, Zlatna značka za doprinos kulturi KPZ Srbije, „Meša Selimović“, „Branko Miljković“, „Đura Jakšić“, „Ahmed Vali“, „Stevan Sremac“, „Zlatno slovo“, a za urednički rad u Sentu dobio je nagradu „Sergije Lajković“.

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844