Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Etgar Keret: Humor je oduvek bio oružje slabih

Za izraelskog pisca Etgara Kereta kažu da je majstor kratke priče, mada je uspešan i poznat i kao autor grafičkih romana, stripova, knjiga za decu, scenarija za televiziju i film, zahvaljujući čemu je ovenčan i Kanskom zlatnom palmom.

Prema njegovim pričama snimljeno je pedesetak filmova, a knjige su mu prevedene na više od 30 jezika. Književni kritičari svrstavaju ga u sam vrh savremene hebrejske književnosti zajedno sa Amosom Ozom i Davidom Grosmanom. Keret tvrdi da sebe ne vidi u tom visokom književnom društvu.

„Iznenadim se svaki put kad mi neko od čitalaca kaže da ga je dirnula neka od mojih priča. To što emocija u našem srcu odjekne sličnom emocijom u srcu i duši neznanca predstavlja malo čudo“, kaže Etgar Keret u razgovoru za Danas povodom svoje prve posete Srbiji kao glavni gost 21. Lagunine noći knjige.

Ovaj beogradski izdavač objavio je ove godine dve zbirke Keretovih priča – „Iznenada neko pokuca na vrata“ i „Sedam dobrih godina“, obe u prevodu Mile Gavrilović. Knjiga „Sedam dobrih godina“ u srpskim knjižarama pojavila se 21. novembra.

Zbog čega ste izabrali kratku priču kao svoj književni žanr i da li ste ikada bili u iskušenju da se ogledate i kao romanopisac?

Ja nikada nisam izabrao kratku formu, imam osećaj da je ta forma izabrala mene. Za mene je, bar tako osećam, kreativni proces poput eksplozije, ali tek treba da naučim kako da ta eksplozija bude sporija.

Šta Vas privlači radu na filmu i televiziji i u kojoj meri „pratite“ svoje priče pri ekranizaciji?

Volim da pišem fikciju, ali ona traži veoma usamljen način života. Ono što me je privuklo filmovima jeste mogućnost saradnje sa drugim ljudima. Ima nečeg veoma intimnog i ispunjavajućeg u zajedničkom kreativnom iskustvu. Iako to u mom slučaju ne može da bude zamena za pisanje kratkih priča, osećam da mi je s vremena na vreme potrebno da razbijem samoću pisanja fikcije.

Šta je bio prelomni trenutak koji je uticao da iz fikcije pređete u pisanje priča nastalih na osnovu vašeg ličnog života i koliko se pri tome pisac „troši“ i „ogoljuje“ pred čitaocem?

Počeo sam da pišem priče nakon toga što se moj najbolji prijatelj upucao pred mojim očima tokom naše obavezne vojne službe. Bio sam preplavljen emocijama i mislima, imao sam osećaj da ću poludeti ako ih ne izbacim iz sebe. Pisac uvek iznosi svoje emocije u onom što piše, ali budući da je to fikcija ne otkriva nijednu činjenicu. Čitajući „Lolitu“ mogao sam da osetim da Nabokov može da se identifikuje sa osećajem privlačnosti prema maloletnoj devojci, ali to ne znači ni na koji način da znam šta jeste ili nije radio u svom životu.

Prati vas glas pisca čije se knjige najviše kradu po izraelskim knjižarama i najčitanije su u zatvorima. Šta kažete na to?

To je veliki kompliment jer pokazuje da su ljudi koji nemaju novca, a uglavnom je reč o studentima, voljni da rizikuju da ih uhvate u krađi da bi čitali moje knjige.

Da li su apsurd i cinizam najbolja odbrana od neizvesnosti, načina i uslova života na Bliskom istoku, a istovremeno i proverena formula za privlačenje čitalaca?

Humor je oduvek bio oružje slabih. Kad vam nešto smeta, vi to promenite. Ali, ako niste u stanju da to uradite, jedini način da sačuvate svoje dostojanstvo jeste da zbijate šale o tome. To je razlog što u svetu postoji toliko viceva na temu smrti.

Koliko u Vašem pisanju i pristupu životu ima poljskog duha, imajući u vidu vaše poreklo?

Moji roditelji su uvek tvrdili da je moj humor veoma poljski. Pretpostavljam da bi to moglo biti tačno, jer me je odgajalo dvoje Poljaka, a ja sam se od najranijeg uzrasta trudio da ih podražavam.

Potičete iz porodice koja je preživela Holokaust, živite sa porodicom na užarenoj bliskoistočnoj geostrateškoj vetrometini. Na koji način se čovek i pisac brani od ratnih i drugih užasa?

Pisanje je uvek istovremeno i kritika sveta u kome neko živi i čežnja za drugačijim, boljim svetom. Kad bi svet mogao da bude savršen, verovatno ne bi bilo potrebe za pisanjem priča.

Koliko Vam je važno to što ste jedini izraelski pisac čije se knjige objavljuju u Palestini?

Nisam siguran da sam baš jedini, ali to jeste zaista retkost. Drago mi što deleći svoje priče i emocije mogu da gradim neki ljudski most preko provalije sukoba. Obožavam da čitam palestinsku poeziju jer osećam koliko iz nje puno toga učim i kako mi pomaže da metaforično putujem kroz gradove i izbegličke kampove u koje ne mogu da uđem.

Piše: Jelena Tasić
Izvor: Danas

Autor: Etgar Keret

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Etgar Keret

Etgar Keret

Etgar Keret (hebrejski: תרק רגתא , Ramat Gan, 1967) majstor je kratke forme i jedan od najpoznatijih savremenih izraelskih književnika. Njegove knjige su bestseleri u mnogim zemljama, a zanimljiv je i podatak da se u Izraelu najviše kradu po knjižarama i da su najčitanije u zatvorima. Po njegovim pričama je do sada snimljeno pedesetak filmova. Etgar Keret je jedini izraelski autor čije su knjige objavljene u Palestini. Poznat je i kao filmski i televizijski scenarista. Film Meduze, koji je režirao zajedno sa svojom suprugom Širom Gefen, osvojio je 2007. Zlatnu kameru na festivalu u Kanu. Knjige Etgara Kereta prevedene su sa hebrejskog ili engleskog na više od trideset jezika. Foto: Alessandro Moggi

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844