Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Filip Pulman: Moj daimon je gavran, ptica koja krade

Nakon velikog uspeha trilogije Njegova mračna tkanja, Filip Pulman nam je konačno podario novi deo Lajrine priče. Novi serijal nije ni nastavak niti prethodi prvoj trilogiji – one su „jednake“, kako je rekao sam autor kada je prvi put objavio da će „Divlja lepotica“ ugledati svetlost dana.

„Prva Knjiga praha – Divlja lepotica“ počinje 10 godina pre događaja opisanih u Njegovim mračnim tkanjima u vreme kada je Lajra tek beba. Sledeće dve knjige će pokriti period od 10 godina nakon događaja iz prve trilogije. Roman ponovo govori o odrastanju i adolescenciji kao inicijaciji u tešku i zbunjujuću stvarnost ovog sveta. U prvoj knjizi imamo i poplavu biblijskih razmera, dvoje hrabrih mladih spasilaca, grupu zlokobnih špijuna zbog čega je čak i ono mračno u ovom romanu apsolutno briljantno.

„Divlja lepotica“ je objavljena na autorov 71. rođendan, ali njegov agent tvrdi da je to bila „srećna okolnost, a ne namera“. Pulman je i dalje prepun energije i glasan protivnik Bregzita. U tom duhu smo i počeli sa postavljanjem pitanja ovom velikom autoru:

Koliko su na osmišljanjavanje Magisterijuma uticali događaji u svetu koji su se odvijali dok ste pisali?

Veoma. Pretpostavljam da bih, da sam pisao pre pedeset i više godina, morao da tražim paralele u prošlosti, na primer, u doba španske inkvizicije. Ali u poslednje vreme su se javili novi primeri u raznim delovima sveta gde je religija nemilosrdno korišćena u političke svrhe, i to smatram izuzetno opasnim.

Kada biste mogli da predvodite revoluciju u nečijem svetu, koji biste svet odabrali?

Ha! Ovo je zaista zanimljivo pitanje! Mislim da bih predvodio revoluciju u priči o Narniji i na čelo bih postavio Suzan jer je odbačena zato što odrasta i počinju da je zanimaju momci. Da, Suzan bi predvodila revoluciju odbačenih u Narniji.

Koja životinja je Vaš daimon?

Mislim da je gavran. Pripada porodici ptica koje kradu stvari – čavke, vrane, svrake – i divim se tim pticama. Cenim njihov preduzetnički odnos prema svetu i njihovu inteligenciju. Volim kako gavrani lete: oni su najakrobatskije i najsmelije ptice. Tako da bih bio veoma zadovoljan da mi gavran bude daimon.

Da li Vam je u vreme kada ste pisali Njegova mračna tkanja palo na pamet da će u roku od dve decenije Magisterijum postati aktuelan u toliko delova stvarnog sveta?

U vreme kada sam pisao, stvari su se već kretale u tom smeru i jeste mi palo na pamet da bi mogle postati još gore, a to se, očigledno, i ostvarilo. Represija u ime religije je postala dominantnija i zato je neophodno da sve više i više pazimo.

Kako ste došli do ideje o mulefama, bićima sa točkovima iz „Ćilibarskog durbina“?

Mogu sa sigurnošću da kažem da je do toga došlo pre dvadesetak godina kada sam sa suprugom i sinom bio na odmoru u Sloveniji. Šetali smo kraj jezera Bled i oko njega je mnogo ljudi vozilo rolere. Moj sin je veliki obožavalac naučne fantastike i pitao sam ga da li zna ijednu knjigu u kojoj postoje bića koja imaju točkove, a on nije mogao nijedne da se seti. Zatim smo počeli da razgovaramo o tome kako bi bilo moguće da živo biće ima točkove i tako se razvila ova ideja. Bila je to korisna stvar jer je iz nje proistekla simbioza u kojoj mulefa zavisi od drveća koje proizvodi mahune sa semenkama, a a drvo zavisi od mulefe koja će kotrljati mahune po tvrdim putevima sve dok ne puknu i iz njih izađe seme koje će klijati i pretvoriti se u mulefine točkove.

Svaki naučnik je uživao u Njegovim mračnim tkanjima zbog mnoštva ideja koje se poklapaju sa savremenom fizikom – od postojanja više svetova preko crne materije pa čak do upliva kvantne fizike. Verujem da je tako i u novoj knjizi. Pratite li poslednja otkrića i teorije u nauci?

Nauka je nepresušan izvor čuda i misterija tako da volim da čitam o njoj. Ipak moram da naglasim da je moje poznavanje nauke tanko i mnogo nauke koju ubacim u roman više je radi dekoracije nego što to ima neku dubinu. Trudim se da sve bude ispravno, a ako je i ubedljivo, to je zbog sjajnih ljudi koji pišu i govore o nauci, a najmanje zbog neke moje originalne ideje.

Koliko mislite da bi se naš svet promenio kada bismo mogli da vidimo svog daimona?

Možda bismo bolje razumeli sebe. Možda bismo sebe manje obmanjivali u pogledu sopstvene prirode.

Izvor: theguardian.com
Prevod: Dragan Matković

Autor: Filip Pulman

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Filip Pulman

Filip Pulman

„Priče su najvažnija stvar na svetu. Bez priča ne bi smo bili ljudska bića.“ Filip Pulman je jedan od najpoštovanijih dečjih pisaca današnjice. Bio je kandidovan za gotovo sve nagrade za dečju književnost, a osvojio je nagradu Smartis (Zlatno priznanje za uzrast od 9 do 11 godina), kao i prestižnu Karnegijevu medalju za roman Severna svetlost. On je prvi dečji pisac koji je osvojio Vitbredovu nagradu, i to za roman Ćilibarski durbin. Filip Pulman rođen je 1946. u Norviču i rane godine života je proveo putujući po svetu, budući da su mu i otac i očuh bili piloti. Deo detinjstva je proveden u Australiji, gde se Filip upoznao sa svetom stripova i posebno zavoleo Supermena i Betmena. Sa 11 godina vratio se u Britaniju, gde je u školi pod uticajem profesorke engleskog toliko zavoleo da čita da joj i dan danas šalje primerke svojih knjiga. Po završenom koledžu, neko vreme je radio kao nastavnik i predavač na Vestminster koledžu, da bi se posle dvanaest godina potpuno predao pisanju. Prvi objavljen roman bio je tematski i žanrovski različit od onoga što će proslaviti Filipa Pulmana – dečje epske fantastike. Filip Pulman za sebe kaže: „Prilično sam bezopasan i koristan. Želim da nastavim sa ovim što sad radim, i ne vidim razlog zašto ne bih. Ako pisanje postane protivzakonito, prekršiću zakon bez ikakvog dvoumljenja.“ Foto: © K. T. Bruce

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844