Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Harlan Koben o romanu „Vin“: Serije su format koji i treba da bude drugačiji od književnog teksta

Нakon objavljivanja romana „VinHarlan Koben je razgovarao sa Barbarom Piters za The Poisoned Pen Bookstore. Napomena: razgovor je vođen u martu 2021. godine.

Dopada mi se naslov romana. „Vin“ od Vindzor Horn Lokvud III.

Sjajno jer se većini ljudi nije dopao, ali su se nekako navikli na njega. Ovo je jedan od retkih romana gde sam se ja dosetio naslova. Od 30 romana koje sam objavio, možda šest ili sedam naslova su moje ideje. Tako da je ovo baš retkost.

Ispraviću Vas: ovo Vam je 33. roman! Odakle je potekla inspiracija za njega?

Pre nego što počnem sa pisanjem knjige, pravim beleške. Imam gomilu svezaka svuda po kući. Smišljam ideje od kojih bi mogla da nastane knjiga. Većinu odbacim, ali uvek izdvojim nekoliko o kojima želim da pišem. Za roman „Vin“ sam znao kojim temama želim da se posvetim. Prvo, želeo sam da pišem o sakupljačima jer me je inspirisala priča o čoveku koji je umro tokom požara, a sakupljao je stvari. Zatim, oduvek sam želeo da u roman ubacim radikale iz šezdesetih, kao i otmicu naslednice. A tu je i pljačka umetničkih dela koju nikada nisam imao u svojim romanima.

Dakle, bilo je četiri ili pet zasebnih ideja i nekako su se sve savršeno spojile za ovaj roman. To me je iznenadilo jer kada sam počinjao da pišem, rekao sam uredniku da mislim da će ovaj roman imati malo zapleta, a da će više biti fokusiran na razvoj lika. Tokom pisanja sam otkrio da ipak dobijete bolje razvijen lik kada imate više zapleta. Ovo je možda najzapetljaniji roman koji sam ikada napisao i ima četiri ili pet velikih otkrića u njemu za koje se nadam da će iznenaditi čitaoce.

Mislim da hoće. Uživala sam u svakom od njih. Zašto ste se odlučili da ubacite pljačku umetničkih dela? I zašto ste odabrali Vermera? Njegova dela čine prilično malu kolekciju.

Oko 36 slika, da. A volim njegova dela. Mogao je da bude bilo koji drugi slikar, ali sećam se koliko su me dirnula dela koja sam video u muzeju i odlučio sam da to bude on.

Iznenadilo me je koliko ste vremena posvetili modi kako biste nam dočarali šta Vin nosi. To mi se dopalo i neobično je jer se pisci time obično služe kada dočaravaju izgled žene. Ovde na nekoliko mesta dobijamo detaljan opis odevne kombinacije. Da li Vam je to bilo zabavno?

Jeste. Vin se mnogo razlikuje od mene. Većina mojih likova je slična meni u pogledu mode – nisam čovek koji mnogo poznaje modu, niti se njome bavim. Pisao sam o raznim likovima, imao sam i žene koje su bile glavne junakinje, ali Vin je bio poseban. Iznenadim se uvek koliko brzo se saživim sa svojim junacima iako se ne slažemo uvek. Ovaj roman je napisan iz prvog lica, želeo sam da se Vin obraća čitaocima direktno. Obično menjam perspektive ili pišem iz trećeg lica, ali ovde sam imao prostor da upoznam Vina i provedem sa njim mnogo vremena. Mislim da je veoma zanimljiv lik.
Harlan Koben o romanu „Vin“: Serije su format koji i treba da bude drugačiji od književnog teksta - slika 1
Dopada mi se što Vin ima određeni moralni kompas koji se možda ne poklapa sa Vašim ili mojim, ali svakako ima svoj etički kodeks. Njegova porodica je izuzetno bogata. A kako glasi ona čuvena izreka: „Iza svakog velikog bogatstva krije se veliki zločin“?

Tako je. Osim toga, ja nisam politički pisac, ali ovde je postojalo nešto što sam želeo da istražim. Pre svega, kako bogati ljudi vide sebe i šta zaista ne vide, a šta ipak primećuju. Mislim da će čitaoci Vinovu priču o bogatstvu bolje prihvatiti jer je njemu sve jasno. Mnogi ljudi koji su nasledili veliko bogatstvo ne mogu da prihvate činjenicu da su samo imali sreće. Moraju da se osećaju posebno. „Ne mogu da imam ovoliku moć i novac samo zahvaljujući sreći“, misle. I gotovo su uvek oni koji su novac nasledili gori od predaka koji su ga zaradili jer su ovi razumeli šta je potrebno da se desi da bi se do tolikog novca došlo.

Dopada mi se što Vin ima mnogo novca, ali za razliku od većine bogatih, ne oslanja se na to već ima posao. Osim sjajnih romana, moramo da pomenemo i uspešne serije koje ste uradili sa Netfliksom.

Da, to je poseban deo mog stvaralaštva. Kada ste pisac, najveći deo života provodite zatvoreni u sobi. Lepo je kada povremeno iz nje izađete. Volim da pričam priče, a televizija i Netfliks su veoma zabavan način da se to uradi. Pre desetak godina ovo bi bilo nemoguće jer su televizijske kuće želele serije od 22 epizode po sezoni, a svaka epizoda morala je da traje 47 minuta. Nikada mi se to nije dopalo. Netfliks mi je ponudio da radim kako želim. Neke serije imaju 6, neke 8 epizoda, nemaju druge sezone. Posebno me raduje rad sa svetskim talentima i upoznavanje novih kultura kao, na primer, rad sa Mariom Kasasom u Španiji na seriji „Nevin“.

Serije su veoma uspešne. Da li Netfliks ima mogućnost da isprati koliko ljudi je gledalo seriju bez prestanka ili gde su pravili pauze?

Naravno! Oni znaju sve! I ja znam više nego što bi trebalo, ali moram da ćutim. Na primer, primetićete da Netfliks neprestano pokazuje drugačiji poster za istu seriju u zavisnosti od vaših afiniteta. Serija „Stranac“ će možda na vašem Netfliksu imati jedan poster, a za nekog drugog sa na priemer slikom nekog para iz serije ili slikom dece. Na taj način testiraju šta vam privlači pažnju.

Sada je došlo do procvata ekranizacije romana u serije i mislim da je to sjajno jer film nikada nije uspevao da sažme roman u dva sata, a ovde, kao što ste rekli, imate slobodu da produžavate i skraćujete kako Vam odgovara.

Moji romani uvek imaju mnogo zapleta pa sat i po vremena, ili dva, jednostavno nije dovoljno da se sve ispriča. U serijama možemo i da dodajemo ponešto. Na primer, u „Strancu“ je dodata priča o tinejdžerima u školi koje nema u romanu. Pritom, ja nisam neko ko insistira na bespogovornom pridržavanju originalnog teksta. Znam da to neke nervira, razumem da žele da serija bude identična kao knjiga, ali ja nisam takav. Moja je ideja bila da se u „Strancu“ promeni pol glavnom junaku jer sam smatrao da je vizuelno bolje da to bude žena. Reč je o drugačijem medijumu i samim tim se ne možemo slepo držati originalnog teksta. I treba da bude drugačije.

Autor: Barbara Piters
Izvor: YouTube
Prevod: Dragan Matković

Autor: Harlan Koben

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Harlan Koben

Harlan Koben

Harlan Koben je prvi pisac trilera koji je osvojio tri najprestižnije nagrade u okviru žanra: Edgar, Šejmus i Entoni. Povodom jednog od Kobenovih romana list Čikago tribjun je autora opisao slikovitom frazom „Rejmond Čendler sreće Bridžet Džons“, ciljajući na Kobenov dar da unese crtu duhovitog u trilerske zaplete. Godine 2000. je objavio roman Nikom ni reči, jedan od svojih najuspešnijih trilera, koji mu je doneo i nominaciju za nagradu Edgar, da bi se godinu dana kasnije pojavio Nestao zauvek, roman za koji Koben kaže: „Želim da vam se svaka knjiga, a posebno ova, prišunja iza leđa, i na kraju vas udari po potiljku kad se tome ne nadate.“ Dosad je u svetu prodato preko sedamdeset miliona primeraka Kobenovih knjiga, prevedenih na četrdeset tri jezika. Živi u Ridžvudu u Nju Džerziju. Potencijalnim piscima poručuje sledeće: „Pišite. Ne uzimajte časove pisanja. Ne slušajte me. Samo pišite. I brišite, puno brišite. Verovatno ne brišete dovoljno. Onda pišite ponovo. Onda opet. I opet.“ Foto: JR/Inside Out Project

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844