Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Igor Marojević: Mogućnost hepienda u teškim uslovima

Igora Marojevića ozbiljnijoj čitalačkoj publici nije potrebno posebno predstavljati. U junu, u izdanju “Lagune” izlazi njegova treća knjiga priča pod nazivom “Beograđanke” čije su junakinje Beograđanke od 15 do 45 godina koje žive ovde, kao i naše sugrađanke koje su emigrirale.
Igor Marojević: Mogućnost hepienda u teškim uslovima - slika 1
– Teme su različite, često diktirane trenutkom u kojem živimo. Ima tu priča o mobingu, školskom maltretmanu među klinkama zbog konflikta oko igrica na društvenim mrežama, trpljenju mačizma, potcenjenosti intelektualnih poslova, lezbijstvu, emigraciji i snalaženju u inostranstvu, životu koji se vodi preko interneta kao zameni za vanjski život… Čini mi se da se već po popisu tema može videti da je stvarnost 21. veka u “Beograđankama” prikazana bez ulepšavanja. Većina priča ima hepiend, ali on ni u jednoj nije mehanički napravljen kako bi se čitalac zaveo, nego su te pripovesti ponudile organsku mogućnost hepienda u teškim uslovima. Za kraj, sve priče su pisane iz pozicije junakinja.

Blogeri kao neuspešni pisci ili novinari? Zapravo, šta mislite o toj formi i kako uspevaju da zainteresuju ljude da ih lajkuju? Čime?

– U “Beograđankama” postoji priča “Sivi komplet” koja govori o jednoj spisateljici koja najpre zbog preterane obuzetosti Andrićem a na kraju zbog toga što joj maternji jezik slabi zbog selidbe sa srpskog govornog područja na nemačko propada kao spisateljica i postaje blogerka. Svakako da se deo blogera regrutuje među literatama, bilo uspešnim ili propalim. Inače ne mislim da je bloger nužno neuspešan pisac, pa čak ni neuspešan novinar. I to je neki žanr, sa svojim zakonitostima. Naravno, uvek postoji ta krajnost u kojoj u siromašnom društvu gomila ljudi koristi činjenicu da je pisanje doslovno najjeftiniji vid stvaranja, što se ulaganja tiče potrebno je imati kompjuter i to je to. Zato je na delu situacija u kojoj ne samo da se svako živi prepoznaje kao bloger, nego osim o piscima, moramo govoriti i o mnogima koji se tako osećaju. A ove prve mnogi lajkuju jer pišu neposredno i zato što se život na društvenim mrežama sve više ukorenjuje jer ni on nije skup i pruža ubedljiv privid dinamičnosti.

Koliko su odgovorni roditelji koji svoju maloletnu decu, pre svega devojčice, nisu naučili da ne postavljaju "golišave", neukusne a la porno fotografije, zbog kojih je na Fesjbuku bila napravljena grupa "najveće drolje osnovnih i srednjih škola"?

– S jedne strane odgovor se nalazi u priči "Igrica" u mojoj novoj knjizi. U njoj tri drugarice zbog sukoba na “Farmvilu” izmaltretiraju četvrtu, a po porodici glavne junakinje naziremo zašto je ona učestvovala u mrcvarenju dojučerašnje drugarice. Morala bi da postoji odgovornost roditelja, ali nažalost kao što mnogi ljudi kod nas i ne samo kod nas završe u braku a da se i ne upoznaju, tako mnogi nepripremljeno ulaze u roditeljstvo. Ako si roditelj, valjda se centar tvog života pomera na to maloletno biće koje zavisi od tebe? Nažalost, u praksi to često nije tako.

Izvor: tvbest.rs

Autor: Igor Marojević

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Igor Marojević

Igor Marojević

Igor Marojević rođen je 1968. u Vrbasu. Diplomirao je Srpski jezik i književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu i studirao master iz Svetske književnosti na Univerzitetu Autonoma u Barseloni. Objavio je Beogradsko petoknjižje: romane „Dvadeset četiri zida“ (1998, 2010), „Parter“ (2009), „Prave Beograđanke“ (2017) i „Tuđine“ (2018) i zbirku priča „Beograđanke“ (2014, šest izdanja), kao i četiri romana iz „Etnofikcije“, još nedovršene pentalogije: „Žega“ (2004, 2008), „Šnit“ (2007, 2008, 2014), „Majčina ruka“ (2011) i „Ostaci sveta“ (2020, 2022). Ostala dela: novela „Obmana boga“ (1997), zbirke priča „Tragači“ (2001), „Mediterani“ (2006, 2008) i „Sve za lepotu“ (izbor kratke proze, 2021), knjigu sociokulturnih eseja „Kroz glavu“ (2012) i „Roman o pijanstvima“ (2019). Napisao je i drame: „Nomadi“ (u produkciji barselonskog Instituta za teatar izvođena 2004. na katalonskom i španskom, na kojem je i napisana), „Tvrđava Evropa“ (prevod prethodnog komada sa španskog, BELEF 2008) i „Bar sam svoj čovek“ (Beogradsko dramsko pozorište 2009‒2011). Prema njegovom romanu „Dvadeset četiri zida“ istoimena pozorišna adaptacija izvođena je takođe u BDP, 2003/2004. Njegova dela objavljivana su na španskom, ukrajinskom, katalonskom, mađarskom, portugalskom, slovenačkom i makedonskom jeziku. Zastupljen u desetak reprezentativnih antologija srpske, ex-YU, južnoistočnoevropske i evropske kratke proze. Dobio je više od deset književnih nagrada, između ostalih Andrićevu, „Meša Selimović“, Nagradu grada Beograda, „Zlatni Beočug“, „Károly Szirmai“, Nagradu iz Fonda „Borislav Pekić“, „Desimir Tošić“… Izbor iz svojih književnih eseja sprema za zbirku pod radnim naslovom „Preteče“. Piše i knjigu pripovedaka „Granična stanja“. Preveo je preko 20 proznih knjiga sa španskog i katalonskog jezika. Član je Srpskog i Katalonskog PEN-a i Udruženja književnih prevodilaca Srbije te jedan od osnivača Srpskog književnog društva, preko kojeg od 2002. ostvaruje status samostalnog umetnika. Živi u Zemunu.

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844