Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Intervju sa Filipom Gregori o izazovu pričanja već poznatih priča

Ljubiteljima istorijske fikcije ime Filipa Gregori sve govori. Gregori je u ovom intervjuu otkrila kako uspeva da precizno i neposredno piše istorijske likove.
Intervju sa Filipom Gregori o izazovu pričanja već poznatih priča - slika 1
Kako ste odlučili da postanete pisac? Da li je vaša karijera rezultat ljubavi prema čitanju?

Nadala sam se da ću predavati istoriju na univerzitetu, ali zbog smanjenja univerzitetskih fondova nije bilo slobodnih mesta. Dok sam tražila posao počela sam da pišem prvi roman „Wideacre“ i otkrila da volim da pišem. Knjiga je bila uspešna i od tada sam profesionalni pisac. Moja ljubav prema pisanju direktni je proizvod radosti čitanja. Mislim da ne možete da pišete ako niste čitali mnogo i duboko.

Kao bestseler pisac, imate li neki savet za nove autore? Postoji li nešto što biste voleli da su vam rekli na početku karijere?

Volela bih da mi je neko rekao da će biti lakše. Zanat učite dok pišete i usput rešavate tehničke probleme. Vremenom počnete i da uživate, a veoma je važno da budete srcem uključeni u to. Roman dolazi od inspiracije i treba da je pratite koliko god ona bila neočekivana i iznenađujuća. Ona je dar a ne obaveza.

Buklist je napisao da niko ne piše istoriju dinastija poput vas. Kako istražujete građu za romane?

Čitam sve; i novije naslove iz oblasti istorije, kao i neke starije istorijske studije koje su zaboravljene ili ignorisane. I onda u priču unosim ono što sam saznala istražujući; kako pronaći žene koje se ne pominju u istorijskim knjigama, kako rekonstruisati njihove živote na osnovu skromnih tragova, šta ti tragovi znače – haljine koje su imale, mesto koje su žene imale na dvoru...

Kako se bavite izazovom pričanja priče koja je već poznata?

Na taj izazov sam naišla kada sam pisala „Drugu Bolenovu kći“ i otkrila sam da pisanje knjige u prvom licu i u sadašnjem vremenu daje utisak neposrednosti i omogućava drugačiji pogled na stvari, nekako maskira ono što znamo da će se dogoditi. Ako čitalac pođe sa mnom u svet Tjudorovih onda će samo znati za „ovde i sada“ a ne istorijske činjenice koje izvlače svaki osećaj drame i opasnosti iz priče.

Nekoliko vaših romana je adaptirano za film i seriju. Kako vam izgledaju adaptacije?

Nikad ne razmišljam o filmskim adaptacijama dok pišem – pisanje je previše zahtevan zadatak da bih mogla da priuštim diverzije. Uvek je zadovoljstvo kada se neko zainteresuje za priču koju sam ispričala i poželi da je ispriča na svoj način i u drugom obliku. A uvek je i izazov u potpunosti prepustiti priču tom drugom obliku. Neke adaptacije su bolje od drugih – ali kao i mnogi drugi, koji su pre čitaoci nego gledaoci, i ja sam naklonjenija romanima.

Izvor: bookreporter.com
Foto: Santi U

Autor: Filipa Gregori

Podelite na društvenim mrežama:

Povezane knjige

Slika Filipa Gregori

Filipa Gregori

Rođena je u Keniji 1954. U drugoj godini se sa porodicom preselila u Englesku u Bristol. Diplomirala je engleski jezik i istoriju na univerzitetu u Saseksu. Radila je kao novinar na BBC-ju. Njeno akademsko poznavanje istorije poslužilo joj je kao sjajna osnova za istorijske romane iz perioda Tjudora i XVIII veka. Druga Bolenova kći objavljena je 2002. i adaptirana je za BBC-jev revolucionarni novi pristup filmovanja istorijskih romana. Iste godine dobila je Parkerer romantic novel award za svoj roman Druga Bolenova kći. Prava za film je kupio Miramax. Knjiga je postala bestseler u Australiji i Novom Zelandu. Živi sa porodicom na maloj farmi u severnoj Engleskoj. Pored pisanja intenzivno se bavi humanitarnim radom, ali i pisanjem kritika, prikaza i priča za više novina i magazina u Velikoj Britaniji. U slobodno vreme se bavi baštovanstvom, skijanjem, mnogo šeta i čita. Godinama unazad bila je član žirija za uglednu Vitbredovu književnu nagradu. Filipa Gregori uživa veliku popularnost i poštovanje među istoričarima, poznavaocima i ljubiteljima gotičke književnosti XVIII veka. Foto: Santi U

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844