Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Intervju sa Goranom Skrobonjom

Intervju sa Goranom Skrobonjom - slika 1
Goran Skrobonja o svom novom romanu „Čovek koji je ubio Teslu“.

Početkom avgusta izdavačka kuća Laguna objavila je najnoviju knjigu Gorana Skrobonje, roman alternativne istorije, pod naslovom „Čovek koji je ubio Teslu“. U intervjuu za Danas, autor otkriva viziju spoja vremena prošlog sa skorom budućnošću i ispravlja istorijsku nepravdu koju su društvo ili nekoliko pojedinaca naneli genijima svog doba, stavljajući savremenike i prethodnike u jedan prostorno-vremenski ring u kojem se menjaju startne pozicije, uloge i ulozi. Beograd je hiperurban i užurban, a mladi Teslin asistent, Jevrem Radivojević, odan fantastici, tehnici i apsintu, slučajno je upućen na najveće tajne Univerzuma.

Spletom okolnosti, pištoljem legendarne Eni Okli, koji je dobio na poklon od Bufala Bila, na kraju nišani u Teslu.

Kakva Srbija nastaje spajanjem duhova s početka dvadesetog i odmaklog dvadeset prvog veka?

Mesto i vreme zapleta romana nastaje ukrštanjem dve Srbije iz dva vremenska toka i dva paralelna svemira. Suština je mogućnost promene istorije. Nikola Tesla 1900. dolazi u Beograd i osniva naučno-finansijsko-poslovno carstvo i glavni grad Srbije postaje centrom Evrope i svetskog progresa. Naučnim dostignućima, prevaziđen je problem vremenske distance. U tom spoju, nesavremenici su se našli u uslovima u kojima je izbegnut Prvi svetski rat, ali je velika opasnost ipak na pomolu. Ipak, Srbija iz prošlosti i ona buduća, bolje su od ove u kojoj živimo.

O kakvim susretima je reč?

Srpski prestolonaslednik se 1923. ženi princezom Anastasijom Romanovom. Beograd vrvi od svetskih špijuna, vojnih atašea i drugih zamešitelja, veliko zlo je na pomolu. Susretom likova iz raznih epoha i prostora, nastaje kontrafaktualni istorijski roman koji se bavi mogućnošću promene toka istorije i posledica raznih uticaja. Upravo je izdat sličan roman pod nazivom „Povratak u SAD“, koji govori o američkoj komunističkoj imperiji koja preti svetskoj demokratiji i koji naopačke postavlja društvo kakvo poznajemo.

Kako se ispravlja kosmička ili ljudska nepravda u romanu „Čovek koji je ubio Teslu“?

Jedan od nosećih likova romana je Lazar Komarčić, srpski pisac koji je zaslugom Jovana Skerlića gotovo zaboravljen. Inače, i danas pisci životare po kanonima koje je postavio ovaj kritičar i koji su opstali nakon njegove smrti, posle Drugog svetskog rata i svih režima koji su bili aktuelni na ovim prostorima, iako se mnogo toga promenilo u međuvremenu. U romanu, Komarčić postaje član SANU, Skerlić pokušava da piše SF romane, ali mu to nikako ne ide. Na prijemnoj svečanosti, pojavljuje se i Hugo Gernbek koji je veliki obožavalac Komarčićev, a inače, veliki Teslin prijatelj. Tu su i Branislav Nušić, Lenjin, Mata Hari, Apis, kraljevi, princeze, atentatori?

Važnu ulogu u zapletu ima i Nikodije Marić, lik iz ranijih vaših romana. Šta se sa njim dešava?

Nikodije je zaslužio da najzad i njegova priča bude ispričana. Lik se od nastanka veoma razvio, od jasne aluzije na Bogoljuba Karića, jednog od prvih režimskih biznismena, nastalih krajem 1980. do velikog poslovnog uma, poput Ričarda Brensona. Radi se o poslednjim danima njegovog života i objašnjenju stalnog mračnog prisustva, sile koja iz senke deluje u svakoj situaciji, mestu i vremenu. Od spleta okolnosti i ličnosti, njihovih odluka, zavisi i sudbina čovečanstva.

Izvor: Danas 

Autor: Goran Skrobonja

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Goran Skrobonja

Goran Skrobonja

Goran Skrobonja rođen je 1962. godine u Beogradu. Objavio roman Nakot (1993), kao i Od šapata do vriska, priče strave i fantastike (1996), Šilom u čelo, priče fantastike i strave (2000). Autor je i Bleferskog vodiča za horor (1995) i koautor dela La Rue – grafički roman (2000 – nagrada BEDECOUVERT za najbolji debitantski strip-album, 2000). Zastupljen je u Antologiji nove srpske fantastike. Priredio je nekoliko antologija horor, odnosno SF književnosti. Prevodio Stivena Kinga, Dena Simonsa, Ijana Mekdonalda i mnoge druge autore. Živi u Beogradu.

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844