Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Intervju sa Sarom Dž. Mas

Autorka odgovara na pitanja fanova serijala „Stakleni presto“.

Da li ste planirali da se Selena upusti u više romansi pre početka pisanja „Staklenog prestola“ ili je to nešto što se usput dogodilo tokom razvijanja priče?

Ne znam koliko ste upoznati sa istorijom mog pisanja ove priče, ali počela sam da je stvaram kada sam imala šesnaest godina. I u tom procesu se kraj priče zakomplikovao (kada sam knjigu okačila na internet) tako da je Selena na neki način ostala sa jednim tipom, ali je usput imala sitne romanse. U trenutku kada sam se približavala samom kraju serijala, shvatila sam: 1) ko je taj sa kim želim da na kraju bude i 2) da sam tokom celog rukopisa tražila način da je po svaku cenu zadržim uz tog lika kog sam i planirala, ali ona nije želela da ide u tom pravcu.

Tako da kada sam završila prve tri knjige serijala (od rukopisa koje sam napisala kada sam bila tinejdžerka), odlučila sam da sve prepravim od reči do reči. Ne bih čak ni pogledala prve rukopise, tako da je na kraju nastao serijal koji sada imate pred sobom, u kome sam želela da ona vodi priču u pravcu u kom bi trebalo da ide.

Želela sam da se oseća stvarnom i mislim da ponekad možete imati te ljubavi gde prvi momak koga poljubite i u koga se zaljubite bude ono što vas ispunjava i sve to bude veoma romantično. Moj suprug je moj prvi dečko ikada i na kraju smo se venčali, tako da sam ja iz te priče, ali verujem (i nikada ne želim da moje knjige budu pridikujuće) da je okej da devojka bude u vezi sa kim god želi i sa koliko god ljudi želi. Na kraju je sve to postalo deo Selenine priče.

Ali takođe nisam želela da romansa bude ono što će obeležiti njenu priču. Kada je reč o poslednjoj knjizi, nisam želela da ona bude o tome sa kim će Selena na kraju završiti već o tome šta će uraditi za svoje kraljevstvo, i svoje ljude, i svoj svet.

Romansa je za mene uvek bila veoma zabavna za pisanje, ali stavljena na drugo mesto iza onoga što je stvaran razvoj njenog lika. Želela sam da Selena bude u vezi i zaljubi se, da joj to nešto znači i da ih oboje promeni, ali i da se razvija van svega toga i bude sposobna da se udalji od svega i shvati šta joj je potrebno i šta želi.

Znala sam sa kim na kraju želim da završi i ostavljala sam sitne tragove o tome čak i u „The Assassin’s Blade“ (zbirci priča koja prethodi dešavanju u serijalu) gde su postojali detalji poput „Terasenovog mirisa“ koji je takođe i Rovanov miris, a u „The Assassin’s Blade“ je pomenuto kakav je to miris. Sa svim tim, želela sam da njena putanja bude nekako prirodna. I verujem Seleni da će me odvesti tamo gde želi. Zabavno je posmatrati kako se zaljubljuje i odljubljuje, i kako odlučuje da nastavi potragu za onim što želi kada joj veza u kojoj je ne odgovara.

Sa druge strane, potpuno je u redu i da muški likovi serijala takođe nastave dalje i imaju svoje priče koje su totalno udaljene od njene. Ne određuje ih njihov odnos prema njoj, već ono što rade u vezama sa drugim likovima. Tako da na kraju – nešto od toga jesam isplanirala, ali na neke stvari sam i naišla, pretpostavljam.

Intervju sa Sarom Dž. Mas - slika 1
Bilo je mnogo strastvenih reakcija fanova na veze i raskide koji su se dešavali u romanima, posebno u „Kraljici senki“. Da li ste bili šokirani količinom različitih reagovanja ljudi i kako ste se zbog toga osećali?

Nisam od onih koji čitaju takve stvari. Jedini način da se sretnem sa reakcijama je ukoliko mi se neko direktno obrati. Ali čak i tada, svako ima pravo na svoje mišljenje.

Sebe smatram, pre svega, obožavateljkom tako da potpuno razumem kako je to kada se strasno vežeš za neku priču. Veliki sam fan crtane serije „Avatar: The Last Airbender“. Zuko i Katara? Još uvek sam veoma ogorčena zbog toga, tako da potpuno razumem ostrašćenost.

Na kraju dana, koliko god da je divna podrška koju vam daju vaši čitoaci, moram da održim taj mehur udaljenosti kako bih sačuvala sopstvenu kreativnost. Ponekad kada pišem, jednostavno se isključim sa interneta koliko god volela da sa svima vama razgovaram, kako bih mogla da čujem glasove svoj junaka, a to mogu samo ako ne čujem tuđe.

Mislim da je bez obzira na to šta govore, sjajno to što ljudi uopšte razgovaraju o knjigama. Bilo bi veoma loše da ljudi uopšte ne pričaju o njima, zapravo to je verovatno i najgora stvar koju bi mogli da urade – da ne doslovno ništa ne kažu. A tek strastveni čitaoci? Oni su ti koji šire priču o knjigama. Ljudi raspravljaju o tome sa kim bi želeli da određeni lik na kraju završi dok drugi govore: „Ali želim da čitam za sebe!“

Sa „Kraljicom senki“ sam nekako znala i pre objavljivanja da će neki čitaoci biti veoma uzbuđeni, dok će drugi biti iznervirani, ali, opet, na kraju sam jednostavno morala da pustim likove da rade ono što su želeli.

Što se Kejola tiče, želela sam da sve vreme bude nekako na dnu. Ono što se desilo u „Naslednici vatre“ je užasavajuće. On je neko ko je posvetio ceo svoj život služenju i zaštiti Dorijana i služenju svom kraljevstvu. Na kraju „Naslednice vatre“ on mora, ne da ode, nego da pobegne i prepusti Dorijana jednoj od najgorih sudbina koje nekoga mogu zadesiti. I to ga je slomilo; emotivno ga je slomilo i mislim da, opet, svako ima pravo na svoje mišljenje, ali ja sam smatrala da ne mora uvek biti savršen i da je to u redu. U redu je za njega, za sve nas, da postoje trenuci u kojima smo slomljeni i raspadamo se i jednostavno nismo najbolja verzija sebe.

Na neki način može biti i veoma teško kada neko od vas očekuje da budete savršeni, ali kada se sve oko vas ruši, to vaš pad može učiniti još težim. Tako je sa Kejolom – želela sam da bude slomljen, ali isto tako i da nauči (kao što je sam rekao Seleni u „Staklenom prestolu“ da se „ponovo podigne“) i zato u „Kraljici senki“, na početku knjige on definitivno nije svoj jer pokušava da reorganizuje sopstveni svet i shvatanje ko je i šta je i kako da se za to izbori. I dozvoljeno mu je da bude i zao i grozan jer da se to dogodilo mom najboljem prijatelju, i ja bih bila u rasulu. Bila bih najodvratnija i najužasnija osoba. Zato je njemu dozvoljeno da ima takav trenutak.

Takođe, on duguje sebi da pronađe način da se vrati na mesto na kom je bio pre svega, i to ne samo na to mesto, već na bolje. Za mene je to jedno od najznačajnijih puteva koje sam napisala u „Kraljici senki“ i znam da su neki čitaoci bili iznervirani time sa kim Selena/Elin završi na kraju.

(Uvek menjam to kako je zovem zavisno od knjiga na kojima radim. Od „Assassin’s Blade“ do „Naslednice vatre“ uvek je nazivam Selena, ali od „Kraljice senki“ ona je Elin. Problem je kada govorim grupi ljudi koja možda nije pročitala sve knjige, tada je moram zvati Selena jer ne želim da im pokvarim čitanje. Tako da uvek žongliram sa imenima!)

Kejolova osnovna povezanost je sa Dorijanom, to prijateljstvo i ta veza. Volim što Dorijan i Kejol mogu da postoje i van Seleninog sveta. Ne moraju biti ta veza sa njom. Mogu biti sa Selenom, ali onda mogu otići i imati sopstvene priče i doprineti svetu i njegovom spasenju. Veoma sam uzbuđena zbog avantura koje im predstoje!

U poslednje vreme, različitost je veoma važna tema. Posebno u fantastici gde često postoji manjak različitosti. Kada pišete, da li ste svesni toga i koliko ga uplićete u priču?

O, apsolutno. Želim da svet koji sam stvorila bude zanimljiv i raznovrstan koliko god je to moguće i ne samo kroz to kako ljudi izgledaju, već i kroz način na koji se žene i muškarci odnose jedni prema drugima. Često bih se našla u situaciji da pišem o nekom potpuno epizodnom liku (poput vlasnika prodavnice) i po ustaljenim kalupima bih tu osobu koja ima neku moć stavila da bude muškarac. Tada bih se zaustavila i rekla sebi: „Znaš šta? Ova osoba će ipak biti žena!“ Žena koja vodi sopstveni posao i ženski član straže. Tako da se uvek trudim da dodajem drugačije oblike različitosti u svojim knjigama.

Ima i novih likova koji tek dolaze i želim da odražavaju naš svet koji je toliko raznolik, iako je ovde reč o izmišljenom svetu. Veoma je dosadno kada svi izgledaju i ponašaju se na isti način. Sjajna stvar kod pisanja o ovako velikom, prostranom svetu je što mogu da stvorim toliko različitih kultura i pružim čitaocima mogućnost da se povežu sa drugačijim ljudima i mestima.

Sve to mi je veoma važno. Reč je o nečemu zbog čega mi je veoma, veoma drago što je u centru pažnje i ljudi o tome pričaju i podržavaju. Stvari se menjaju u ovom poslu. Sjajno je biti prisutan dok se promene odigravaju i videti kako mnogi autori čine hrabre i predivne stvari u ime različitosti. Veoma je inspirativno sve to i veoma se divim takvim ljudima.

Izvor: nicegirlsreadbooks.com

Autor: Sara Dž. Mas

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Sara Dž. Mas

Sara Dž. Mas

Sara Dž. Mas je autorka tinejdž serijala koji su bestseleri broj 1 na listi Njujork tajmsa. Njeni serijali Stakleni presto (Throne of Glass) i Dvor trnja i ruža (A Court of Thorns and Roses) našli su se na bestseler listama USA Tudeja i Njujork tajmsa i dobili međunarodna priznanja. Serijal Stakleni presto je počela da piše kada je imala samo šesnaest godina, a danas se on prevodi na 35 svetskih jezika. Diplomirala je kreativno pisanje na koledžu Hamilton 2008. godine sa najvećim pohvalama. Živi u Pensilvaniji sa svojim suprugom i psom.  Foto: Josh Wasserman

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844