Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Intervju sa Urošem Petrovićem: „Deca treba da tragaju. Tačka. U traganju je smisao.“

Dugo sam čekala inspiraciju da rečima opišem čoveka, koji se rečima ne da opisati.

On je, kako bi Mika Antić rekao: „Ja sam vašar. Eto šta! Ja sam tristo čuda. Muzika sam...Smeh. Vrteška. I luda“. On je sve. Inspiracija, motivacija, vodič, edukator. Enigma. On je Uroš Pertović.

Koliko je teško biti pisac danas?

Pa i nije, zapravo, nikada nije bilo lakše.

Vrednost igre rečima u vreme informacione ere?

Prisustvujemo svetu koji je mnogo površniji, ali kreativnost i stvaralaštvo će uvek imati svoj značaj zato što kada se prave sadržaji (čak i ti površni, koji su danas dominantni) - njih neko treba da smisli. Dakle, ideja će opstati i možda će se pisana reč promeniti, skratiti, pojednostaviti... ali će u svakom slučaju ostati osnov onoga što ostaje iza.

Intervju sa Urošem Petrovićem: „Deca treba da tragaju. Tačka. U traganju je smisao.“ - slika 1
U kojoj meri je Vaš svet fantastičan?

Ja jako volim da pišem fantastiku, zbog toga što je to toliko oslobađajuće. Glavni junak može i da poleti ako je potrebno, ili da priča sa ljudima koji su davno živeli (ili onima koji se još nisu ni rodili). Fantastika, iako se smatra žanrom, ona je, u stvari, suviše dominantan pravac u svetskoj književnosti. Ljudi ne razmišljaju da su, recimo i Homer i Pekić, stvaraoci sa elementima fantastike. To što volim i pišem fantastiku ne čini da se osećam kao žanrovski pisac ili kao povlašćeni čovek.

Zašto Vas, ili se tako samo čini, okupiraju pitanja i odgovori (imajući u vidu da sastavljate pitanja za jedne od najgledanijih kvizova u Srbiji)? 

Zato što volim. Ja sam čovek koji radi drugima ono što bih voleo da drugi rade meni, a to je da me teraju da razmišljam. Mislim da su avantura mozga, avantura uma, avantura duha najbolje i najluđe avanture. Zato i volim što se u Lebanu otvara knjižara. Često pričam deci da ako hoćeš da doživiš pravu avanturu ne moraš da odeš u džungle, Nove Gvineje ili da istražuješ Severni pol - dovoljno je da zaroniš u neku knjigu. Tako ćeš sigurno doživeti sve to u fotelji.

Kako biste opisali saradnju sa Ljubivojem Ršumovićem (obzirom da ste bili voditelj zagonetnih priča u emisiji za decu „Fazoni i fore“)?

O pa sjajno! Ja kažem, kada su me pitali za moje učešće, ja sam reko Ljuba da me pozove i na vakcinaciju, ja bih išao (smeh), a kamo li na učešće u kultnom serijalu koji je toliko uticao na generacije i generacije. Kada sam bio dete Ljuba je dolazio u moju školu, a danas smo drugari, tako da je to neprocenjiva avantura.

Kako postati pisac?

Svako ima svoj put, ali osnova je da se čita u što ranijem periodu. Važno je, čak, i da majke i očevi čitaju deci, dok deca još ne razumeju šta im čitaju. Postaje se bogatiji duhom, proširi se rečnik, lepše se izražavamo... Ja bih sada promišljeno posatao pisac. Sa 33 godine sam seo i odmah napisao knjigu od 300 strana. Zašto, sada kada vratim film, nisam sasvim siguran, ali u svakom slučaju smatram to najlepšom prekretnicom (iako se dogodila manje - više slučajno). Možda kada bi neki psiholog porazgovarao sa mnom, možda bi i našao neke korene. Ja ih nisam tražio. Jednostavno uživam u tome što jesam.

Za čim deca današnjice treba da tragaju? Ili ona ostaju u bestragiji?

Treba da tragaju. U traganju je smisao. Kada nađeš nešto, tu, obično, dođe do neke radosti i euforije. Deca treba danas da tragaju. Tačka. Za čim, to je manje bitno.

Poruka deci koja stvaraju.

Samo da rade to iskreno. Mogu da im kažem nešto što ja koristim pri pisanju: Piši ono što bi voleo da čitaš. To je prilično dobar savet, iako je pisanje jedan čitav akord različitih umeća, ali ovo može da bude i sažet akord.

Poruka čitaocima bloga.

Družim se puno sa učiteljima i učiteljicama. Ne samo zbog književnosti. Profesor Rajović i ja smo autori NTC sistema učenja, koji će se primenjuje u dvadesetak zemalja Evrope. Taj sistem smo osmislili zbog našeg prostora, jer nam je taj prostor i najvažniji. Unapred se radujem druženju sa učiteljima iz Lebana.

P.S. Jedno veliko hvala, Urošu Petroviću koji je sa radošću prihvatio da podeli svoja zapažanja o svakojakim temama sa nama. Hvala, knjižari Delfi i izdavačkoj kući Laguna koji su omogućili da Uroš Petrović prisustvuje otvaranju Delfi knjižare u okviru inicijative „Knjižara za svaki grad“. 

Autor: Jelena Stošić
Izvor: uciteljicajelenastosic.blogspot.rs

Autor: Uroš Petrović

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Uroš Petrović

Uroš Petrović

Uroš Petrović piše knjige za decu i mlade koje pomeraju granice u savremenoj srpskoj literaturi. Počev od zbirki priča – mozgalica i romana u zagonetkama do fantastičnih pripovesti, dela ovog autora jesu originalne pustolovine koje nagrađuju čitaoce. Razmrdavanje vijuga, susret sa čudesnim, neobičnim ali i zastrašujućim, raskošna mašta i osobeni humor u njegovim knjigama, sve više postaju omiljenim štivom i za odrasle. Roman „Aven i jazopas u Zemlji Vauka“, predmet je više naučnih radova iz književnosti i po mišljenju mnogih proučavalaca literature, prvi je pravi roman epske fantastike na srpskom jeziku. Posle zbirke fantastičnih pripovetki za odrasle „Priče s one strane“, objavio je pet edukativno-zabavnih knjiga u serijalu „Zagonetne priče“ i dobio nagradu „Neven“ za najbolje delo iz oblasti popularne nauke i dve godine za redom, nagradu najvećeg dečjeg žirija „Dositejevo pero”. Na „Zagonetnim pričama” zasniva se deo programa „NTC sistem učenja” koji podstiče razvoj funkcionalnog znanja i pomaže rano otkrivanje i animaciju darovite dece. Priče – mozgalice, kao i inovativna forma zagonetnih pitanja, osnova su za kreativne radionice u osnovnim školama i drugim obrazovnim ustanovama u zemlji i inostranstvu. Knjiga „Peti leptir“ u naučnim krugovima ocenjena je kao prvi horor roman za decu kod nas. To delo 2007. godine proglašeno je najboljim romanom za decu i mlade na srpskom jeziku a autoru je dodeljena nagrada Zmajevih dečjih igara „Rade Obrenović“. Za knjigu „Misterije Ginkove ulice“, kombinaciju priča za rešavanje i grafičke novele, pripala mu je nagrada kompanije Novosti „Gordana Brajović“ za najbolju knjigu za decu i mlade i još jednom, najprestižnija nagrada iz oblasti kulture za decu kod nas – „Neven”. Prevod knjige „Misterije Ginkove ulice“ na italijanski jezik nagrađen je priznanjem „Estroverso“ u Udinama. Nastavak tog dela, „Mračne tajne Ginkove ulice” – roman u zagonetkama”, nova je književna forma i još jedan autorov iskorak. I za tu knjigu, deca su ga nagradila novim „Dositejevim perom“. Knjiga „Deca Bestragije“, takođe nagrađena priznanjem Zmajevih dečjih igara „Rade Obrenović“ za najbolji roman namenjen mladima u 2013.godini, predstavlja do sada neviđen splet epske fantastike, pseudoistorije sa elementima slovenske mitologije i pustolovne bajke. Knjige su mu objavljene i u Mađarskoj, Grčkoj, Italiji, Makedoniji, Češkoj i Sloveniji. Sva piščeva dela godinama su među najčitanijim naslovima književnosti za decu i mlade. Po romanu „Peti leptir“ snimljen je prvi 3D igrani film u istoriji srpske kinematografije. Uroš Petrović je dobitnik Zlatne značke Kulturno-prosvetne zajednice Srbije za doprinos kulturi kao i nekoliko drugih priznanja i nagrada, između ostalih i nagrade Zmajevih dečjih igara 2011. godine za doprinos savremenom izrazu u književnosti za decu. Svako njegovo druženje sa čitaocima, kako sa domaćim tako i sa onima van zemlje, jeste svojevrsni spoj književnog susreta, kreativne radionice i pozorišne predstave, umetničko-intelektualni performans koji uvek protiče u živoj, interaktivnoj atmosferi i potom se dugo pamti i prepričava. Uroš Petrović, je koautor programa „NTC sistem učenja”, gostuje kao predavač u školama i na fakultetima u zemlji i inostranstvu. U velikom broju časopisa objavljuje članke i fotografije, kod nas i u svetu. Dobitnik je i najprestižnijih nagrada za fotografiju. Osnivač je Mensa World Photo Cup-a, globalnog fotografskog takmičenja. Jedan je od najuspešnijih rešavača IQ X testa na svetu. Rođen je 1967. godine u Gornjem Milanovcu, a od 1975. godine živi i radi u Beogradu.  

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844