Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Ivana Dimić: Lep život u „ilegali“

U novom romanu, pisanom pre tragedija koje su nam se dogodile, „Iz mrtvog ugla“, Ivana Dimić, dramaturg i pozorišni reditelj, podseća kako egocentrizam reprodukuje usamljene ljude okrenute virtuelnom svetu, bez empatije, duha i duše.
Ivana Dimić: Lep život u „ilegali“ - slika 1
Ivanu Dimić, pisca, dramaturga, pozorišnog reditelja i prevodioca, viđamo u javnosti retko, uglavnom kada objavi novu knjigu. I upravo se to nedavno i dogodilo: objavljen je novi, drugi roman, „Iz mrtvog ugla“ (izdanje Laguna), posle „Arzamasa“, ovenčanog Ninovom nagradom za najbolji roman 2016. godine.

U međuvremenu, Ivana Dimić je objavila i zbirku izabranih i novih pripovedaka „Sve u svemu“. I dalje prevodi s engleskog i francuskog, pa se u „Ateljeu 212“ izvode drame koje je prevela. Najnoviji prevod romana „Ubistvo u Orijent ekspresuAgate Kristi zaživeo je na daskama dečjeg pozorišta.

Lep život u „ilegali“

Ivana je već nekoliko godina penzioner u čiju je „tesnu cipelu“ uskočila čim je proslavila 60. rođendan, pravo iz fotelje upravnika „Ateljea 212“. I nije požalila. Kaže da nikad srećnijeg trenutka nije doživela jer je od tada osetila slobodu i radost što, konačno, može da piše na miru i ništa, ama baš ni slova, onog što ne želi da napiše. Knjige su, kaže njen svet, koji je čuva od nesreće i loših dana i nudi šarolike, šire vidike.

Naša spisateljica britko i nenametljivo govori o svom životu „u ilegali“. Čini se da tihovanje i skroman život spisateljice, koja kaže da ima „veliku penziju“, 60 hiljada dinara, kreira njene kratke priče po kojima se odavno pročula. Za Magazin otkriva kako živi u svom skrovitom stanu u Beogradu, gde piše i čita, dok joj je u prvom planu prozorskog vidika krošnja, gde se događa buran život prirode i ptica, koje slabo mare za svakodnevnu politiku. To joj ponajviše godi.

Kaže i da nema vremena da se jada i nema kada da se čudi svoj nepravdi ovog sveta. Uz to citira Borhesa, koji je pred kraj života na pitanje jedne novinarke da li se zbog nečega kaje, odgovorio: „Žao mi je što se nisam potrudio da u životu budem više srećan.“

Njen drugi roman „Iz mrtvog ugla“ u žanru je fantastike, s elementima gogoljevskih pripovedačkih bravura. Dimićeva kaže da je roman pisala pre strašnih masakra u školi „Ribnikar“ i u selima kod Mladenovca. Vremena su tako loša da đavo koji stiže u Beograd teško da može da smisli nešto novo, jače od zala među kojima se našao. Groteskni đavo odbija predlog svojih asistenata da uvede nacizam, kao nešto već viđeno, prevaziđeno. Zato pitamo spisateljicu: ima li nade?
Ivana Dimić: Lep život u „ilegali“ - slika 2
„Mene ne zanima realpolitika, niti se roman odnosi na našu sadašnjost. Književnost uvek pokušava da vidi dalje i istinitije nego što analiza ili opisivanje sadašnjosti dopušta. Zato je žanr romana fantastika. Ona treba da osvetli istinu o našim sudbinama i životima iz dronske perspektive. To je precizno udubljivanje u pojedinačne sudbine (likova) i istovremeno posmatranje sveopšte ljudske tragedije iz ugla smrti ili ugla beskonačnosti. Kao što sam u ‘Arzamasu’ htela da kažem da je ljubav jača od smrti, tako sam u novom romanu htela da kažem da zlo vlada. Đavo je prisutan, jer je zlo među ljudima toliko u celom svetu da više nemamo zaštite. Moramo da se opredelimo: ili za zlo ili za dobro. Zlo je na delu, ali da će ga dobro pobediti, makar u beskonačnosti, ako ne u stvarnosti“, poručuje Ivana Dimić.

Ona veruje i da smo se duhom vremena već našli u paklu: podržava se egocentrizam koji reprodukuje usamljene ljude okrenute virtuelnom svetu, bez empatije, duha i duše. Na delu su rušenje spomenika, brisanje istorije. Prepravlja se istorija onako kako odgovara silnicima.

Preporuka za čitanje

Susret sa spisateljicom prilika je i da pitamo šta čita ovih dana i šta drugima preporučuje kao štivo.

„Nedavno sam pročitala Platonovog ‘Protagoru’ u prevodu Mirjane Maskareli. Evo poruke ove knjige: Čovek je merilo svih stvari, postojećih da postoje, nepostojećih da ne postoje. Zatim sam čitala fantastično delo rumunskog pisca Virgila Georgiju ‘Od 25. časa do večnosti’. Govori o siromašnom ocu, pravoslavnom svešteniku, verovatno ubijenom u Drugom svetskom ratu. S velikom ljubavlju živi gorak život siromašnih Rumuna na Karpatima, koje redom ubijaju okupatorske ratne horde. Potresna knjiga o ljudskoj patnji i bezgraničnoj ljubavi“, odgovara Ivana Dimić.

Za čitanje preporučuje svako delo austrijskog pisca Tomasa Bernharda, pisca „Nevinosti“, knjige „Trg heroja“...

Autor: Branka Jakšić
Izvor: Politika

Autor: Ivana Dimić

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Ivana Dimić

Ivana Dimić

Ivana Dimić (Beograd, 1957), diplomirani dramaturg, autor je brojnih kratkih priča, drama, dramatizacija i TV scenarija. Osim toga, prevodi sa engleskog i francuskog jezika i radi kao dramaturg u beogradskim pozorištima. Obavljala je funkcije pomoćnika ministra za kulturu, direktora drame Narodnog pozorišta i direktora Ateljea 212. Član je Srpskog književnog društva od 2001, a od 2005. ima status istaknutog umetnika. Objavljene knjige priča: Crna zelen (1995), Mahorka, mastilo i muž (1998), Uzimanje vremena (2001), Ima li koga? (2006), Popis imovine (2009). Izvedene drame: Pred ogledalom (Atelje 212, 1986), Pepeljuga (Malo pozorište „Duško Radović“, 1989), Beli ugao (objavljena u časopisu Književnost 1998), Golje (Pozorište na Terazijama, 2001), Zmajovini pangalozi (Pozorište „Boško Buha“, 2007). Izvedene dramatizacije: Mamac – prema romanima D. Albaharija (Narodno pozorište, 1998), Cigani lete u nebo – prema pripoveci M. Gorkog (Pozorište na Terazijama, 2004), Petar Pan – prema romanu M. Barija (Pozorište „Boško Buha“, 2010). Prevodi: drame sa engleskog M. Frejna, H. Pintera, N. Kauarda, B. Eltona, R. Munro, M. Džons, Maknelija i T. Stoparda; romani sa engleskog A. Makola Smita Prva damska detektivska agencija i Žirafine suze, kao i Umreti u Čikagu N. Tešić; drame sa francuskog V. Sardua, M. Marivoa, R. Kusa, E. Joneska, J. Reze, V. Lanua. Nagrade: Nagrada Tiba festivala za najbolji dramski tekst za Zmajovine pangaloze (2010), Zlatni beočug za trajni doprinos kulturi (2011), godišnja nagrada za predstave Henri Šesti i Ženski orkestar (2012). Živi i radi u Beogradu. Foto: vreme.com

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844