Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Jelena Bačić Alimpić: Sud čitalaca mi je najvažniji

Jelena Bačić Alimpić: Sud čitalaca mi je najvažniji - slika 1
„Nigde nema te“, naziv je nove knjige Jelene Bačić Alimpić u izdanju Lagune, potresne priče o bolničarki u ratu, za koju je nadahnuće našla obilazeći Siciliju.

Nije lako umreti, još je teže živeti, posebno sa krstom koji sam ja nosila na svojoj duši i u srcu, piše u svojim pismima Izabela Mesini, koju je u svom novom romanu „Nigde nema te“, u izdanju Lagune, oslikala Jelena Bačić Alimpić.

Još otkad se njen „Ringišpil“ zavrteo po knjižarama širom Srbije, znalo se da uspeh neće izostati. Godinama se bavila novinarstvom, vodila tok-šou emisije, a onda je ugasila mikorofon i kamere i posvetila se pisanju. Prethodnih šest knjiga nalazile su se na top-listama najčitanijih, a inspirciju za potresnu životnu priču na liniji fronta za vreme Prvog svetskog rata, dobila je za vreme letovanja na Siciliji.

– Posetila sam čarobnu Taorminu i tamo se zapravo začela priča o mestima, vremenu, likovima i događajima o kojima pišem u novom romanu. Odavno sam čitala i o Velikom ratu i istorijsku građu i nekako sam smatrala da su svi oni koji su bili na prvoj liniji fronta, vojnici i glavnokomandujući, nekako bili favorizovani u odnosu na sve druge, pa i na lekare i bolničarke. Oni su mnogima spasli život i svakodnevno učestvovali u strahotama, tačnije, posledicama svih tih besmislenih ratova. Ovo je priča i o retkoj, uzaludnoj, nemogućoj, rekla bih, patničkoj ljubavi, koja otvara mnoga moralna i etička pitanja. Ne znam da li je takva ljubav danas moguća, a ako jeste, onda je svakako neverovatno retka. Žrtva koju je moja junakinja Izabela podnela daleko je bolnija od onoga što je za tu ljubav učinila i koliko se za nju borila – otkriva Jelena.

Tragovi na duši

Nije lako postići da čitaoca svaka nova reč tera da čita sve više i nestrpljivo okreće stranice iščekujući epilog. U Jeleninim knjigama likovi sami ožive, pa pomislimo da su stvarni i da je ona bila njihov savremenik i hroničar.

– Jednostavno, toliko uđem u likove i priču, toliko se s njima saživim da patim, bolujem, plačem, radujem se s njima i vrlo teško od njih odlazim. Zapravo, mislim da je svaki lik koji sam do sada stvorila, na mojoj duši ostavio dubok trag, poneki ožiljak i ja danas učim da s tim živim. Izabela, Ana Balint, Ema, Marija Kolčak... sve one žive u meni i ja sam u svakoj od njih – iskrena je naša sagovornica.

Čin pisanja je poseban trenutak za svakog autora, a Jelena je još na studijama književnosti i srpskohrvatskog jezika. svoje uzore pronašla u neprevaziđenim ruskim klasicima poput Dostojevskog, Tolstoja, Bulgakova, kao i u delima Nabokova, Hemingveja, Meše Selimovića.

– Uvek pišem u naletu inspiracije, ne pišem „zanatski”, ponekad se desi i da ne pišem mesecima, a ponekad noćima ne spavam i pišem bez prestanka... Pišem iz glave, priča je isključivo u mojim mislima i emocijama, mada me neretko odvede na drugu stranu u toku stvaranja. Tekst prepravljam neznatno, uz pomoć urednika i lektora moje uzdavačke kuće Laguna. Zato oni uvek prvi pročitaju rukopis – kaže Bačić Alimpić.

Popularnost kao dvosekli mač

Muški autori nemaju problem jer su uvek pisci, i ta reč deluje ozbiljno, dok se žene nazivaju spisateljicama, čini se, pomalo pejorativno.

– Iako mi više prija kada me neko nazove piscem a ne spisateljicom, ja zapravo i ne znam šta znači ta reč?! Da li je ona u naš jezik ušla zbog seksističkih uverenja pojedinih kvaziintelektualaca? Ako je tako, onda je to tužno. Knjige, kao i pisce, delim na dobre i loše. Meni su kritike čitalaca najvažnije, i zahvaljujem se na divnim komentarima koje svakodnevno dobijam. Bez uvrede, kritičari su mi manje važni jer znam kako kritika funkcioniše u Srbiji i po kom sistemu – ističe naša sagovornica.
Jelena Bačić Alimpić: Sud čitalaca mi je najvažniji - slika 2
Kada poznato TV lice počne da objavljuje knjige, neizbežno se postavlja pitanje da li popularnost pomogne na tom polju ili pak postaje prepreka.

– Bio je to dvosekli mač. Oni koji su me voleli, verovali su da umem i da pišem, a oni kojima nisam bila omiljena, bacali su drvlje i kamenje na moj književni prvenac „Ringišpil“, koji je postigao ogroman uspeh, a da ga ni u ruke nisu uzeli. O poznavanju i upoznavanju moje malenkosti da i ne govorim. Ti, najglasniji, zlonamerni, nisu me nikada ni videli a kamoli sa mnom prozborili koju reč. Bogat novinarski staž pomogao mi je i pomaže mi i danas pri istraživanju građe za književno delo, ali ja ne pišem novinarskim stilom niti sam i dalje novinar. Ne želim da se vratim žurnalistici iako je, verovali ili ne, još mnogo onih koji su voleli moj rad i dan-danas me mole da se vratim na male ekrane - otkriva Jelena Bačić Alimpić.

Ne bih ekranizovala svoje knjige

Mada su sudbine njenih likova idealne za filmsko platno, naša sagovornica još uvek ne pomišlja na to.

– Svaka ekranizacija sa sobom nosi ogromne rizike. Morala bih da bezuslovno verujem onome ko bi neku moju knjigu pretočio u TV seriju ili film, ali bih isto tako bila vrlo zahtevna da se poruka, likovi, motivi, ključne scene i još mnogo toga ostavi baš onakvim kakvo je u knjizi... Ne znam ko bi to istrpeo – priznaje Jelena.

Autor: Vanja Ostojić
Izvor: Lepa&Srećna

Autor: Jelena Bačić Alimpić

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Jelena Bačić Alimpić

Jelena Bačić Alimpić

Jelena Bačić Alimpić je rođena 1969. godine u Novom Sadu. Školovala se u Karlovačkoj gimnaziji u Sremskim Karlovcima i na Filozofskom fakultetu u rodnom gradu, na Katedri za jugoslovenske književnosti i srpskohrvatski jezik. Radila je kao novinar i autor dokumentarnih televizijskih emisija za JRT mrežu i TV Novi Sad u periodu od 1987. do 1993. godine. Devet godina je bila novinar i urednik u sistemu Color Press Group. Od 2002. godine do kraja 2013. radila je kao novinar, urednik i voditelj na Televiziji Pink. Dobitnica je mnogobrojnih nagrada za televizijsko stvaralaštvo u zemlji i regionu. Autorka je romana Ringišpil (2010), koji je preveden na makedonski, turski, bugarski i slovački jezik, nagrađen Zlatnim Hit liberom i dve godine zaredom proglašavan najčitanijom knjigom domaćeg autora. Ringišpil je objavljen i u luksuznom izdanju, u prestižnoj ediciji Dragulji Lagune, kao jedan od najprodavanijih i najčitanijih romana u istoriji izdavačke kuće Laguna. Njen drugi roman, Pismo gospođe Vilme (2012), i treći, Poslednje proleće u Parizu (2014), takođe su postali bestseleri, prevedeni su na makedonski jezik, nagrađeni Zlatnim Hit liberom i proglašeni za najčitanije knjige domaćeg autora u 2012. i 2014. godini. Takođe 2014. godine, Jelena Bačić Alimpić proglašena je za najčitanijeg stranog autora u Makedoniji i za to je dobila priznanje od Matice makedonske. U oktobru 2015. godine objavljen je njen četvrti roman Noć kada su došli svatovi, prva knjiga iz trilogije Kazna za greh, koja je postavila nove rekorde u prodaji i čitanosti. Prevedena je na makedonski jezik. Druga knjiga iz trilogije Kazna za greh, a autorkin peti roman, Knjiga uspomena, objavljena je u februaru 2016. godine, takođe je prevedena na makedonski jezik i zauzela je prvo mesto na listi najčitanijih i najprodavanijih knjiga u 2016. godini. Treća knjiga iz trilogije Kazna za greh – Molitva za oproštaj, autorkin šesti roman, objavljena je u junu 2016. godine. Kao sve knjige iz ove trilogije, ušla je u prvih pet najprodavanijih i najčitanijih knjiga u 2016. godini. Prevedena je na makedonski jezik. Njena sedma knjiga Nigde nema te, objavljena u maju 2017. godine, takođe je postala bestseler, prevedena je na makedonski jezik i oborila je rekorde u prodaji i čitanosti u Srbiji i regionu. Godine 2018. objavila je još jedan bestseler, roman Kofer iz Berlina. Godine 2019. objavila je knjigu Njegove bele rukavice, a iste godine je njen roman Poslednje proleće u Parizu preveden na francuski jezik. Do sada je objavila dvanaest romana, a iz godine u godinu njeni romani su najčitaniji u mreži biblioteka širom Srbije. Jelena Bačić Alimpić živi u Novom Sadu kao slobodna umetnica, udata je i majka je dvoje dece, Marka i Dunje.

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844