Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Luda zbog Bridžet Džouns? Razgovarali smo sa autorkom Helen Filding

Nakon objavljivanja njene knjige „Luda za njim“, ćaskali smo sa Helen Filding o Bridžet i iskušenjima modernog roditeljstva.

Ukoliko smo pobornice nošenja steznika, imamo vrlo jasan stav o pripremi preliva za pečenje i znamo da se fini momci zaista dobro ljube, onda romani o Bridžit Džouns zauzimaju važno mesto na našoj polici sa knjigama.

U trećem nastavku serijala, „Luda za njim“, pratimo Bridžet koja u svojim pedesetim godinama pokušava da izađe na kraj sa dečicom, Tviterom i mnogo mlađim muškarcima (da, svi znamo da Mark Darsi više nije u priči, na žalost).

Autorka i majka dvoje dece, pedesetpetogodišnja Helen Filding, razgovara sa nama o materinstvu – i o tome kako se naša omiljena junakinja snašla u ulozi roditelja.

Jedna tema o kojoj sam želela da pišem je činjenica da je roditeljstvo postalo još jedna od stvari u kojima morate biti dobri.

Možda je razlog tome to što danas žene postaju majke kasnije u životu, kada su se već dokazale na radnom mestu i kada su navikle na visoke kriterijume.

Mi sada puštamo Mocarta svojim bebama pre nego što se rode, brinemo o tome u kom uzrastu će uzgovoriti prvu reč...  A kada sve to primenite na Bridžet i način na koji ona igra ulogu roditelja, shvatite da ništa od toga nije važno. Najvažnije je da ona voli svoju decu.

Biti roditelj počinje da liči na još jednu obavezu u kojoj morate biti uspešni, ali zapravo su jedino život i ljubav zaista važni.

Bridžet stalno čita knjige za samopomoć kao što je „Deca iz Francuske ne bacaju hranu“ („French Children Don't Throw Food“) i „Smirenije, jednostavnije, srećnije roditeljstvo“ („Calmer, Easier, Happier Parenting“).

Ali momenti u kojima je ona najubedljivija kao roditelj su oni u kojima ona svojoj deci, Biliju i Mejbl, jednostavno pruža ljubav.

Ima jedna scena u kojoj ona odlazi da uradi botoks i to se neslavno završava. Nakon toga, uzima decu iz škole, ne može da govori i kontroliše lučenje pljuvačke, ali onda ih je zagrlila i shvatila koliko je srećna samo zato što ih ima.

Svako ko ima dvoje dece je verovatno iskusio stereo povraćanje i dijareju kasno u noć i zna koliko može biti komičnih momenata u tim situacijama.

A ako je neko prinuđen da se sam snalazi u tim situacijama, poput Bridžet, stvari postaju još smešnije.

Kroz celu zbrku ona razmišlja: „Sada ću da popijem čašu vina“, ali onda je sačekaju čaršavi prljavi od proliva, i baš kad je uspavala jedno dete, nešto novo se dogodi...

Sa  Bridžit je sve preterano i luđe nego inače.

„Volela bih da sam znala da će oprema za bebe biti veći problem nego sama beba.“

Da. Imate kolica, sedište za auto, grejač za flašice, sterilizator za flašice, sto za presvlačenje, elektronski mobilni koji stoji iznad stola za presvlačenje...

A onda kada konačno dobijete bebu pomislite da vam zapravo i nisu bile potrebne sve te stvari! Dođete kući iz bolnice i sve što vam treba je nekoliko pelena i jastuče.

Društvene mreže i Tviter su fascinantni za Bridžet.

Kada sam pisala prvu knjigu, imejl nije postojao, pa se sva prepiska sa Danijelom Kliverom odvijala preko sistema za poruke unutar firme.

Tako da svi ovi novi vidovi elektronske komunikacije pružaju Bridžet više prostora da zakomlikuje život.

Moj najbolji „Bridžet momenat“?

Trebalo je da ćerku rodim carskim rezom, i imala sam nameru da pošaljem grupno obaveštenje mejlom, jer sam tačno znala kada će se roditi. I tako sam sve otkucala – i slučajno pritisnula „Šalji“.

I onda sam morala da pošaljem još jedan mejl sa izvinjenjem: „Veoma mi je žao, ali ipak još uvek nisam rodila bebu“, na šta sam dobila gomilu odgovora: „Ko još radi tako nešto?!“

Autor: Aleks Dejvis
Izvor: motherandbaby.co.uk

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844