Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Magazin TINA u razgovoru sa Nikolom Malovićem

Njegov prvi roman dobio je nagrade Borislav Pekić i Laza Kostić. NIN-ovi kritičari su ga ocenili kao književno iznenađenje 2007. godine. Tim povodom razgovaramo sa autorom koji živi i rdai u Herceg-Novom.

tina: "Lutajući Bokelj" okarakterisan je kao mediteranski roman. Šta je to što ovaj roman čini upravo karikom koja je sve vreme nedostajala? Zašto domaća literatura oskudeva u "morskom štivu"?

N.M: Mora je uvijek bilo malo u knjigama na srpskom. Mediteranac sam, i Bokelj, od 1694. Odlučio sam da pišem u plavo-bijelim slikama, da čitaoci uvijek pred sobom vide to po definiciji preskupo naše more, i da okom ljetuju, ako već ne mogu kako drukčije. Talentovanom čitaocu obećavam povlašćenu turu, od one vrste koju nije moguće čitati pod suncobranom, na +45 stepeni. U romanu se stalno nešto događa i vide se sve dimenzije plavog. Iščitava se puls Sredozemlja.

tina: „Lutajući Bokelj“ prevodi se na više jezika. Otkud toliko interesovanje?

N.M: Zbog naglašene savremenosti u kojoj nećemo naći ništa od onoga što bismo očekivali. Naglašeno antiglobalistički, Lutajući Bokelj nudi pustolovinu i književno zavođenje. Složeno je to štivo, puno grčke mitologije, prepuno turista, i ljetnjih temperatura koje prelaze u inferno, u pakao. Strane izdavačke kuće spoznale su da se karnevalskim maskama u finalnoj glavi mnogo toga prorokuje u književnosti. I svak bi htio da ima djelić toga sutra na svom jeziku, mislim.

tina: "Lutajući Bokelj“ dobio je nekoliko nagrada. Kojoj ste se najviše obradovali?

N.M: Prvoj iza svake prethodne. Nagrada je uvijek stimulans. Omogućuje kontakt s čitateljkama, s polom koji danas dominantno čita, čime se i riječi i poruke umnožavaju, te se sa žena prenose na muškarce, rijetko kad obratno.

tina: Šta je ono čime Boka očarava strance? Šta je ono što Boka ljubomorno čuva za Bokelje?

N.M: Fenomen je to. Kada stranci otkriju da su se obreli u zvanično najljepšem od svih 30 najljepših Zaliva na svijetu, obavezno požele da ovdje posjeduju kuću. Time cijene nekretnina dižu u nebesa, do bezobraznih iznosa po kvadratnom metru. Bokeljima ostaje da ljubomorno čuvaju svoju zalivsku posebnost, da prkose potpunom nerazumijevanju s brdah, i da se na nenaplativ način kočopere kako su u posjedu svih mediteranskih tekovina. Poznajem ljude koji su ovdje 300 godina. Poznajem porodice sa 500 godina samo pomorske tradicije. I svi su ti ljudi ljubomorni, katkada i bijesni, kad se ispred vlastite kuće oni ne mogu u miru okupati. Sve manje Boke preostaje Bokeljima.

tina: Ima li za Vas ljubav prema Boki neku posebnu dimenziju?

N.M: Ima, iako Boka nije samo prostor slikan maslinama i palmama, nego je i trnjem kupine, i samoniklim kaktusima. Ipak, gledati more svakog dana, zimi preko mimozinih pufni, a ljeti preko jare kroz koju se provlači oleanderova cvast, po meni je povlašćena optika. Ja takve slike volim do obožavanja.

tina: Roman ste pisali pet godina. Koliko traje pisanje jedne priče za Tinu?

N.M: Uspjela priča za Tinu nastaje u dvije-tri noći. Ali se brusi katkada sedmicama prije dana objavljivanja. Vrlo sam prema sebi strog. Priča mora da je zanimljiva, i da ima poentu. Književnost ako samo zabavlja, a ne uči, nije od cijenjene vrste.

tina: Recite nam nešto o vašoj porodici?

N.M: Od oca sam naslijedio otpornost na Sunce, jer smo Zalivljani od 1694. Nikad ga nisam čuo da bilo koga ogovara. Jedan je iz trojstva: Učitelj, pop, berberin – do te mjere cijenjen u malom mistu da bi ono bilo osiromašeno da ga kojim slučajem nema. Dobar otac, pažljiv muž, uzoran domaćin. Za razliku od oca i mene, kojima nije do puta van Boke, majka mi je Evropljanka, bez sve šale, ima Pasoš sa svim potrebnim zvjezdicama, i koristi ga. Oplemenila mi je život čitanjem, učeći me bontonu, osjećaju za odgovornost i pravdu. Ona je stub svih naših kohezivnih emocija. Proživljava svetinju porodične zajednice i njena je prava posvećenica. Brat mi je pomorski oficir duge plovidbe. Bio je u Indijskom okeanu kada se ono začeo cunami.

tina: Supruga vam se zove Viktorija. Da li je ona pobedila vas ili obrnuto?

N.M: Ta pitalica je krajnje zanimljiva. Traži roman za sebe. Iz samo Bogu znanih razloga, tinejdžerka je Viktorija uvek maštala o tome da joj se muž zove Nikola, da ima plave oči, da bude pisac i da živi na moru. Što se i poklopilo sve tako. Čudom smo se mi u životu sreli. Viktorija je jaka, sposobna žena, Dorćolka puna energije i strpljenja. Kad žena ima pisca i kući, kleto se strpljenje podrazumijeva.

tina: Kakvi ste bili kao profesor književnosti u prastaroj kotorskoj Pomorskoj školi?

N.M: Prije nego što sam stupio u učionicu rekao sam sebi da ću biti zakleti Učitelj, iako Sistem od mene nije eksplicitno tražio da govorim isključivo istinu. Zarekao sam se da neće biti učeničkih pitanja na koje ja ne bih snio da odgovorim iz političkih ili nekih drugih razloga. Na pitanje: Čiji je Njegoš pisac?, citirao sam samog Njegoša.

Branislava Mičić

Autor: Nikola Malović

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Nikola Malović

Nikola Malović

Nikola Malović rođen je 1970. u Kotoru. Diplomirao je na Filološkom fakultetu u Beogradu. Objavio je knjigu kratkih priča Poslednja decenija, novele u dramskoj formi Kapetan Vizin – 360 stepeni oko Boke, Peraški goblen i oko 3300 tekstova. Priče su mu prevođene na ruski, engleski, poljski i bugarski. Nagrade „Borislav Pekić“, „Laza Kostić“, potom „Majstorsko pismo“ (za životno dјelo), „Lazar Komarčić“ i Oktobarsku nagradu grada Herceg Novog – dobio je za roman Lutajući Bokelj (Laguna, 2007, 2008, 2009, 2010, 2013, 2014, 2016, 2018, 2021, 2022). Kompletan je autor književne foto-monografije Herceg-Novi: Grad sa 100.001 stepenicom (Knjižara So, Herceg Novi, 2011), monografije Brodogradilište u Bijeloj (Jadransko brodogradilište – Bijela, 2012), knjige dokumentarne proze Bokeški berberin (Knjižara So, 2015), Boga u Boci (Nova knjiga, 2015). Napisao je tekst Bokeške bojanke (ilustrator Aleksandar Jeremić, Knjižara So, 2022). Priredio je Bokeški humor (Knjižara So, 2017). Osim storija Za čitanje na plaži (Knjižara So, 2022), оbjavio je Prugastoplave storije (Laguna, 2010, 2016, 2021), koje s romanom Jedro nade (Laguna, 2014, 2015, 2016, 2019, 2021. g; nagrade „Pero despota Stefana Lazarevića“, „Borisav Stanković“, „Pečat vremena“ i nagrada „Branko Ćopić“ Srpske akademije nauka i umetnosti) čine jedinstveni dualni prozni sistem u savremenoj srpskoj književnosti. Jedro nade prevedeno je na ruski (Laguna, 2017) i engleski (Laguna, 2019). Autor je esejističko-dokumentarne proze Boka Kotorska i Srbija (Knjiga komerc, 2018, 2019) i Dogodine na moru (Catena mundi, 2021). Objavio je Galeba koji se smeje – roman za decu i odrasle (Knjiga komerc, 2019, 2020), koji se pojavio i u prevodu na kineski jezik (Knjiga komerc, 2022). Od 2008. g. urednik je izdavačke delatnosti hercegnovske Knjižare So (edicija „Bokeljologija“) i urednik manifestacije „Dani Knjižare So“. Pisao za Politiku i Nedeljnik. Kolumnista je Pečata. Član je Srpskog književnog društva i Udruženja za kulturu, umetnost i međunarodnu saradnju „Adligat“. Jedan je od osnivača Grupe P-70. Živi u Herceg Novom i u Bijeloj.

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844