Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Mario Liguori: Književnost je reakcija na svet koji nam se ne dopada

Misterije napuljskih ulica, tajne jedne od najopasnijih mafija na svetu – Kamore, kriju se iza intrigantnog naslova novog romana „SAMOubistvo“ italijanskog pisca Marija Liguorija, čija će promocija biti održana 17. decembra u knjižari Delfi SKC u Beogadu.
Mario Liguori: Književnost je reakcija na svet koji nam se ne dopada - slika 1
O knjizi će govoriti novinar Velja Pavlović i urednica izdanja u Laguni Jasmina Radojičić, dok će odlomke ćitati glumica Lena Bogdanović.

Lingvista i pisac, rodom je iz Sarna u Italiji, sa adresom u Novom Sadu i radnim mestom na Filozofskom fakultetu i Akademiji umetnosti u tom gradu, godinama piše na srpskom sa umećem i posvećenošću njegovom jezičkom izrazu.

„Roman sadrži mnogo igara reči, aliteracija, jezičkih kodova, takođe je veoma prisutna čulna, ritmička kategorizacija rečenice… Zbog toga je meni ova knjiga jezički vrlo važna kao strancu, ali i čitaocima jer prvi put u Srbiji pišem telegrafski roman“, kaže Liguori na početku razgovora za Tanjug

Naslov romana donosi neku vrstu intrigantnosti i višeznačnosti jer se može čitati kao „Samo ubistvo“ ili „Samoubistvo“, te od samog početka čitaoca priprema na misteriju detektivskog žanra.

„Ovaj žanr sadrži ambivalentnost i misteriju, te smo se s Lagunom dogovorili da stavimo takav naslov koji postavlja pitanje, čiji će se odgovor naći u romanu“, kaže italijanski pisac.

Od kada se našao u Srbiji i odlučio tu da živi, kako ističe, nikada nije želeo da bude puki gledalac, već je hteo da se uključi i aktivno učestvuje u društvenom životu – a za to mu je bilo potrebno da savlada jezik.

„Izabrao sam srpski da pišem na njemu. Jezik je suma znanja i mnogo je veći od nas. Ako ga ja na početku koristim kao sredstvo da bih došao do čitalaca, da bih ispričao svoju priču, mislim da je to istovremeno i lepo i korisno jer je reč o poštovanju svog domaćina i način da se približim domaćim ljudima“, kaže Liguori.

Da li je reč o samoubistvu ili o samo još jednom ubistvu u opasnom napuljskom kraju, otkriva junak romana inspektor Andrea Vale. Dovodeći sopstveni život u opasnost, on će se uhvatiti ukoštac s jednom od najopasnijih mafija na svetu, napuljskom Kamorom.

Triler kao žanr, smatra Liguori, postao je ogledalo društva, jedan od načina kako bi se analizirao današnji svet.

„Odrastao sam u jednom mafijaškom društvu, u jednoj prelepoj zemlji, za koju mnogi kažu da je najlepša na svetu. Ta lepota stoji, ali istovremeno to je jedno opasno društvo, a detektivski žanr nam pruža priliku da govorimo o zlu koje je prisutno oko nas“, smatra pisac.

Ipak, kako dodaje, ne veruje da je to zlo jedino što postoji, ali se „dobrota finih ljudi nalazi u kandžama kriminala“.

Moralni čovek, kakav je njegov junak, skrajnut je u ovom svetu jer, ističe, u svakom društvu postoji mreža kontakata gde se afirmiše psihologija klana.

„Ta psihologija funkcioniše po ugledu na plemenske strukture gde svi moraju da budu deo jednog sistema, jednog čopora i da poštuju izvesna pravila ponašanja. Zato moralan čovek ne može opstati u takvom svetu. Moja knjiga je upravo o skrajnutim, dobrim ljudima koje je sam sistem saterao u ćošak“, ističe pisac i dodaje da u današnjem svetu nije važno ono što jeste, već je bitno ono kako izgleda – „Bitno je da budeš mali šraf koji je upotrebljiv za nešto“.

Pisac, smatra Liguori, ne sme da bude puki posmatrač, već mora da reaguje, njegova odgovornost je da progovori kroz svoje delo.

„Književnost je reakcija na svet koji nam se ne dopada. Svet koji afirmiše pogrešne vrednosti u kome se dogodilo da su pozitivne vrednosti nestale, ali to ne znači da je sve negativno. Mi imamo divne ljude koji, nažalost, ipak moraju da ponekad poštuju pravila igre da bi opstali“, kaže Liguori, koji je, ističe, protiv književnosti koje reprodukuje život, već je za onu koja pruža zaokret i drugačiji kraj.

„Ako književnost bude ista kao život, šta će nam“, istakao je.

U jednom od svojih prethodnih romana, „Napuljski diplomata“, poredio je Napulj i Beograd u kojem je srpska prestonica predstavljena kao mističan i nedokučiv grad, a što se tiče Srbije i Italije, kaže da je, nažalost, zajednička reč koja ih opisuje – surovost.

„Mi smo izuzetno surovi prema ženama, deci, prema svakom ko je drugačiji i ko se ne uklapa. To je strahovita pojava u našim društvima. Mnogo je surovosti, a moja odgovornost kao pisca jeste da reagujem na to, da ponudim neku alternativu. Zato sam odabrao da moj junak bude moralan čovek“, zaključio je Liguori.

Izvor: Tanjug

Autor: Mario Liguori

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Mario Liguori

Mario Liguori

Mario Liguori (Sarno, Italija), diplomirao je komparativne jezike i kulture na Univerzitetu L’Orientale u Napulju, a master studije završio na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, gde je i doktorirao. Piše na italijanskom i srpskom jeziku. Zastupljen je u antologiji Buket za staru damu (Protego, 2008), a autor je putopisne proze Snatrenja (Službeni glasnik, 2010), dvojezične zbirke Sedam jesenjih priča/Sette storie autunnali (Akademska knjiga, 2013), knjige priča Prva ljubav, monografije Vedi Napoli e poi muori: Napulj u srpskim putopisima od 1851. do 1951. godine (Službeni glasnik, 2015) i romana Napuljski diplomata (Laguna, 2016). Objavljivao je u listovima Danas, Blic, Politika, Oslobođenje, L’Isola, Polja i drugim časopisima i dnevnicima. Prevodio je naučne radove i kataloge za Galeriju Matice srpske, a radio je kao simultani prevodilac na naučnim skupovima u Italiji i Srbiji. Bio je gost na prestižnom Hariman institutu Univerziteta Kolumbija u Njujorku. Od 2007. do 2009. živeo je u Švedskoj, gde je, između ostalog, predavao u Centru za jezike Kävlinge Lärcentrum. Strastveni je putnik: posetio je gotovo sve evropske države, a duže je boravio u Irskoj, Velikoj Britaniji i Sloveniji. Predaje italijanski jezik na Filozofskom fakultetu i Akademiji umetnosti u Novom Sadu.

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844