Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Marko Braković: Pisanje je moja samoanaliza

Pisac i psihoanalitičar Marko Braković priča za Bukmarker zašto je „Balada dekadenta“ jedan od retkih muških ljubavnih romana u Srbiji i kako je i čitaocima, ali i njemu samom pomogao da bolje razumeju muško-ženske odnose.
Foto: Zoran Ločarević

Nakon knjiga „Fejsbuk predator“, „Tablet“ i „Ljudski aparat“, u književnoj karijeri Marka Brakovića, pisca i psihoanalitičara, došao je trenutak za ljubavni roman, i to najličniji do sada. „Balada dekadenta“, knjiga koja čitaocima pruža mogućnost da shvate seksualnost, strast, dileme i unutrašnji svet muškarca, nije autobiografija, jer ima i fiktivnih elemenata, a piscu je pomogla da na zanimljiv način preispita svoj ljubavni život.

Zašto je došao trenutak za pisanje lične priče?

Ovo je moj četvrti roman ispovedne proze, tako da meni ova forma nije strana. Zapravo je moj život od samog početka glavna osnova i inspiracija na koju kasnije nadograđujem fikciju ili autofikciju. Ipak, „Balada dekadenta“ je moj najličniji roman, bez ikakve sumnje. Želeo sam da napišem muški ljubavni roman, i to tokom lične ljubavne krize, pa je to bio okidač da sednem da pišem.

Knjiga ipak nije autobiografija. Koliko je teško razdvojiti to prilikom pisanja? Kako u Vašem slučaju izgleda proces stvaranja knjige?

Ovo je autobiografija sa autofiktivnim delovima, koji su zastupljeni u manjoj meri. Zabavno i zanimljivo je da, kada danas pročitam, ili na internetu naletim na delove iz svojih starih romana, nisam odmah siguran da li se to zaista desilo ili ne. Ovo se najviše odnosi na ženske likove kojih je uvek mnogo (smeh).

„Balada dekadenta“ je ljubavni roman. Ali nije običan ljubavni roman, već ljubavna priča iz muškog ugla, kakvih kod nas nema mnogo. Zašto je tako, zašto muškarci ređe pišu ljubavne romane?

Verovatno zbog toga što su muškarci vaspitavani da manje pokazuju emocije i slabost. Uz to, muške pisce više okupiraju druge teme i žanrovi. To je bio jedan od razloga što sam odabrao ovaj žanr, uz to sam stručan u toj oblasti, pa sam u romanu analizirao i samoga sebe, što sam smatrao poštenim i zanimljivim.

Do čega ste došli u toj analizi? Koliko Vam je pomoglo pisanje ove knjige?

Svaki roman je i lična katarza, pa se osećam rasterećeno kada ga napišem. Pisanje je za mene neka vrsta abreakcije.

Do kakvih ste novih spoznaja došli pišući ovaj roman, kada su u pitanju muško-ženski odnosi?

Ovaj roman je u manjem delu i filozofski esej, pa sam u deset zaključaka sumirao sva nova saznanja o sebi i svetu oko mene.

U čemu se sve ogleda dekadencija u Vašem romanu?

U samom ponašanju (ne razmišljanju) mog alter ega, ali i u fenomenima savremenog društva. Ipak, čini mi se da sam bio dekadentniji od ukupne kulture današnjice.
Marko Braković: Pisanje je moja samoanaliza - slika 1
Ovo je i road roman koji čitaoca „vozi“ ne samo od tačke A do tačke B na geografskoj karti već i na emocionalnoj mapi. Šta je na kraju puta? Ima li uopšte kraja taj put koji glavni junak ove knjige prolazi?

Mislim da je kraj puta i sam kraj života. Put traje dokle god smo živi ili bi bar tako trebalo da bude.

Vaš roman nema happy end. Da li je priča bez srećnog kraja odraz sveta u kome živimo, produkt modernog života?

Nije. Happy end je izostao zbog sugestije urednika i recenzenta, a ja sam želeo da
„Balada“ ima srećan kraj. Mada, ovako je verovatno ispalo bolje.

Postoji li nova tema koja Vas okupira, o kojoj biste pisali?

Na umu mi je zbirka zanimljivih priča, ali i nastavak „Balade“. Međutim, neću skoro sesti za laptop. Napraviću pauzu od godinu dana.

Koje je, po Vašem mišljenju, najintrigantnije delo domaće ili svetske literature, kad su u pitanju muško-ženski odnosi?

Odlično pitanje. Mnogo sam knjiga, što iz oblasti beletristike što iz publicistike, pročitao u karijeri. Ima tu mnogo toga dobrog, ali recimo da mi je roman „Žene“ velikog Bukovskog ostavio poseban utisak. Što se domaće literature tiče, Jovo Toševski je mnogo toga dobrog uradio, a ne smem zaboraviti i pomalo zapostavljenog Jovicu Stojanovića.

Koje knjige se nalaze na Vašoj listi „obavezno pročitati u 2022. godini“?

Uvek imam na lageru četiri ili pet knjiga. Čekaju me autobiografija Vudija AlenaApropo ničega“, „Snovi“ Žarka Trebješanina, kao i zanimljiva studija „Zašto narodi propadaju“.

Za kraj, šta Marko psihoterapeut ima da poruči Marku piscu, i obrnuto?

Oni su dobro koordinisani pa nema mnogo neusaglašenosti.

Autor: Maja Šarić
Izvor: časopis Bukmarker, br. 16

Autor: Marko Braković

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Marko Braković

Marko Braković

Marko Braković je rođen 26. januara 1978. godine u Beogradu. Godine 2006. diplomirao je andragogiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu, nakon čega upisuje postdiplomske studije iz oblasti konstruktivističke psihoterapije. Od 2008. samostalno radi kao psihoterapeut, a 2011. postaje redovan član stručnog tima u defektološkom savetovalištu Entera, gde i danas radi kao psihoterapeut i edukator. Piše stručne članke i blogove, neretko gostuje na tribinama, kao i u radio i televizijskim emisijama. Pisao je za desetak domaćih časopisa i dnevnih listova, a ima i redovnu kolumnu na portalu BG online. Tekstovi su mu objavljivani i u regionu. Redovan je analitičar društvenih dešavanja i važi za jednog od najistaknutijih psihoterapeuta mlađe generacije. Bio je i uspešan profesionalni bubnjar više od dvadeset pet godina i iza sebe ima dva albuma i tri singla. Do sada je objavio romane Fejsbuk Predator (2014) i Tablet (2015). Živi i radi u Beogradu.

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844