Mirjana Mitrović gost Festivala pisaca: „Ima nečeg većeg od nas samih“
Govoreći na tribini „Pisac u svome delu“ između ostalog je kazala: „Lično iskustvo je inicijalna energija dela, ali je ono varljivo i nedovoljno. Zamagljuje mogućnost da se tema i likovi sagledaju sa svih strana i sa dovoljno saosećanja za sve likove. Zato ja najčešće radnju svojih romana smeštam u neki istorijski kontekst. Kod poslednja tri izabrala sam vreme 1700 godina udaljeno od ovog u kome živim. To udaljavanje u vremenu pomoglo mi je da bolje ispitam svoju temu: šta biva sa čovekom kada se njegovo okruženje radikalno menja.
Tako mi je postalo jasno da je život moje generacije suštinski promenila tehnološka revolucija, mada je subjektivni osećaj većine da je ta promena izazvana ratovima i raspadom Jugoslavije. Pred istorijskim vremenom pisac se oseti zastrašujuće mali, ali taj osećaj ima katarzičku moć. Mi živimo u vremenu u kome nas kult individualizma, izvrnutog u egoizam, sprečava da prihvatimo kako ima nešto veće od nas samih. A bez tog uverenja, bez zanosa, niti ima kreativnosti, niti života vrednog življenja. Zanosi su danas van mode, prvenstveno zato što često vode u razočaranje i ostavljaju mogućnost manipulacije. S druge strane, njihovo odsustvo ostavlja nepodnošljivu prazninu koju danas zovemo neurozom. Metod propuštanja ličnih tema, dilema i pitanja kroz istorijsku rešetku meni se pokazao najefikasniji, ne samo kao književni postupak, već kao način mišljenja. Izbor tačke u vremenu u kojoj će moja priča početi nije presudan. Uostalom, moderne teorije o vremenu i prostoru veoma su slične umetničkom doživljaju, da se o vremenu može reći sve sem da se kreće pravolinijski.“
Autor: T. Nj.
Izvor: Danas
Autor: Mirjana Mitrović






















