Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Nenad Racković: „Nemir može da uništi čoveka“

Kada je poznati umetnik i kultni lik beogradskog andergraunda Nenad Džoni Racković krajem jula za Izdavačku kuću Laguna objavio roman „Peto godišnje doba“, kritika ga je, između ostalog ocenila i kao „bekstvo ka slobodi i ljubavi“. Sam Racković za svoju knjigu kaže da je ljubavni roman sa krimi zapletom, a u ovoj ispovesti ekscentričnog buntovnika neki od glavnih likova, pored samog Rackovića, jesu i njegova žena, Beograd i – skejtbord.
Nenad Racković, multimedijalni umetnik, rođen je u Beogradu 1967. godine. Studirao je glumu na Fakultetu dramskih umetnosti. Prvu pesmu objavio je 1984. godine u Književnoj reči, a prvu izložbu imao je u SKC-u 1985. godine. Uređivao je i vodio kultnu emisiju Radija B92 Ritam srca (1990–1998), bio je stalni saradnik Beorame (1995–1998). Priredio je 18 samostalnih i 19 grupnih izložbi; snimio tri filma: „Kako je propao rokenrol“ (1990), „Crni bombarder“ (1991), „Marble Ass“ (1995); televizijski film „Poslednja dadaistička predstava“ (TV Novi Sad, 1992); odigrao pozorišnu predstavu „Sveti Nik, Nikolas Edvard Kejv – život i veze“ (Bitef teatar 1992); izveo brojne performanse. Objavio je romane: „Aspirin“ (2002), „Knjiga recepata“ (2002) i „Nesavladiva priča“ (2006).

„Peto godišnje doba“ je, između ostalog, i ljubavni roman?

Nisam još rekao da je „Peto godišnje doba“ ljubavni roman sa kriminalističkim zapletom: između žene filozofa i poznatog umetnika koji odlučuje da u srednjim godinama pređe sa skejtom na opasnu stranu ulice. Glavni junak je uvučen u jedan vid krimi aktivnosti oko dilovanja droge i, zbog nameštene igre mora da napusti Beograd dok se stvari ne zaborave; vozeći skejt sve dok ne poludi ili dok njegov tast Milenko ne izvrši samoubistvo. U tom trenutku propovesti on rekapitulira devedesete u jednoj rolerkoster naraciji, te iznosi na videlo da su mu svi drugari pobijeni a nisu bili revolveraši. I sve to pre otvaranja kluba „Industrija“.

Više puta ste izjavljivali da je ovaj roman nastao iz „nemira“?

Da, ali nemir može i da uništi čoveka ako je to njegov osnovni materijal za rad, kao i spid, skejt, Obilić, divljaštvo...

Koji su najveći izazovi za pisca kada nastaje ovakva ispovedna proza?

Nema picopevačkog karaktera.

Ovo je istovremeno i priča o Beogradu. Kako se Beograd menjao poslednjih decenija iz perspektive skejtera, a kako iz perspektive umetnika? Koje su za vas bile zlatne godine Beograda?

Da je Beograd lik u romanu ne bi bio ni policajac, ne bi bio ni ubica. Bio bi osumnjičeni huligan koji zna šta se zaista desilo, ali neće to da kaže. Beograd plavetnila i šampanjca, Koka-kole i neona, Knez Mihailove s trotoarom na ulici i kolima koja voze oko Mažestika izgubio se u strahu, okeanu prostaštva i zaboravu. Noćni život je postao daleko mračniji. Ljudi se previše izmrcvare preko dana i nemaju snage za grad. A skejt park je definitivno ubio duh „strit“ vožnje.

Početkom septembra u Parizu je otvorena kolektivna izložba umetnika iz Srbije, a vi ste jedan od autora. O kakvoj izložbi je reč? Kakvim se radovima predstavljate na ovoj izložbi?

„TURBULENCES DANS LES BALKANS“ naziv je izložbene postavke muzeja Art-Brut umetnosti na Saint Pierre Halle. Izložba je otvorena 7. septembra 2017. i trajaće sve do 31. jula 2018. Radovi uvršteni u kolekciju umetničkih dela predstavljaju sam vrh svetske andergraund, naivne i stip umetnosti. Prava je retkost videti na jednom mestu Bosilja i Savu Sekulića ili Magičnog Čiču i kultnog strip crtača i režisera Horovodskog, postkonceptualca Barladeanua ili delove originalnog rukopisa autobiografije krvi „Kralj Ničeg“ – Nenada Rackovića. Ako ste za novaka u Parizu, obavezno, nemojte propustiti. U velikom parku okolo muzeja može da se završi od lokalnog crnog stanovništva opasan tajši. Nije frka.

Najavljivali ste i da ćete se uskoro, posle duže pauze, vratiti i filmu u jednom međunarodnom projektu?

Nažalost, kasno sam shvatio da nemam više ništa zajedničko sa Želimirom Žilnikom koji mi je ponudio ulogu, a kamoli sa Gaj Ričijem koji se u celoj priči oko „Lorensa od Namibije“ pominje kao producent. Rekao sam to već, ali ako treba ponoviću: Džoni Racković je samo moj književni lik.

Izvor: Vršačka kula
Autor: T.S. 

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844