Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Nikola Malović: Razotkrivanje

Nikola Malović: Razotkrivanje - slika 1
Pisac koji je upravo dobio prestižno „Pero despota Stefana Lazarevića“ u svom najnovijem romanu „Jedro nade“ bavi se mornarskom majicom, fenomenom koji je nejpoznatiji, najseksualniji i najavanturističkiji modni dezen na svetu, a sebe opisuje kao jedanaestu generaciju u plavookoj bokeljskoj familiji.

Da li ste se nadali da ćete dobiti nagradu "Pero despota Stefana Lazarevića"?

Nisam, ali me čini ponosnim što mi je uručena u porti manastira Gračanica. Upoznao sam tamo mnogo dobrih ljudi, što je takođe nagrada. Ustanovio sam da vjeruju da sam dobar, što je takođe nagrada.

Dobitnik ste sedam prestižnih književnih priznanja, pa i "Majstorskog pisma" za životno delo. Koliko vas nagrade obavezuju?

Obavezuju me, jer sam odgovoran čovjek. Zato sam roman „Jedro nade“ i pisao toliko dugo, da bi bio bolji od 6 puta nagrađivanog „Lutajućeg Bokelja“. Mislim da sam opravdao povjerenje, ta da je pred nama u književnom smislu uspjelije djelo.

Na veoma zanimljiv način ispričali ste istorijat najpoznatijeg dezena na svetu?

Mornarska majica jeste fenomen jer predstavlja najpoznatiji, najseksualniji, najavanturističkiji modni dezen na svijetu – i pritom je, sve vrijeme, vojna uniforma. Sve što se može znati o mornarskoj majici upakovano je u ram od 310 strana.

Moglo bi se reći da je pored Nikole Smekije, povratnika Peraštanina, modnog industrijalca, junak i sam grad Perast, sa svojim baroknim palatama, plemićkim porodicama, i sa dva ostrva ispred sebe?

Da, ta dva ostrva su organski dio peraške cjeline. Opisao sam Perast kao baroknu bajku, u kojoj bi svak poželio da ima nekretninu u vlasništvu. Unutra su boje, i mirisi, i ukusi Mediterana. Da pođe voda na usta svaki put kad umočimo oko u roman.

Mnogo pominjete Rusiju i njenu vojsku, kojoj je prugasta majica zaštitni znak?

To je zato što su Bokelji upoznali Rusiju prije negoli Srbiju. Upravo su Peraštani ispisivali nautičku istoriju najveće države na planeti. Kapetan Marko Martinović u svojoj Pomorskoj školi u Perastu obučava 1698. sedamnaest pitomaca ruskog cara Petra Velikog. Veliki knez Konstantin Nikolajevič Romanov, admiral flote, izdao je naredbu da mornarska majica postane ruska uniforma 19. avgusta 1874.

U vašim knjigama uvek se sve nekako "vrti" oko ljubavi, smrti i Boga. Zbog čega?

Zato što je to istina koju je izrekao još Dučić, da u književnosti postoje oduvijek tri velike teme: ljubav, smrt i Bog. Ako nečega od toga nema, nema velike književnosti. U mojim romanima uvijek ima i mora, a mora da ga bude jer da nema Nikole Malovića srpska književnost ne bi izlazila na more.

Koliko vas je to što ste rođeni u Boki Kotorskoj odredilo kao pisca posebnog senzibiliteta?

Više me, čini mi se, odredilo to što sam 11. generacija plavookih mojih predaka. Bokelj sam od 1694. Za ovih 320 godina mnogo se upilo utisaka, spoznaja, vještina, zanata, jezika, vidjelo zemalja...

Pratite li modu i da li je prugasta majica i vaš zaštitni znak?

Mornarska majica ide uz sve, pa je u tom smislu kombinatorna nula. Sa svim se spaja. Na Primorju je ona institucija, i svakako da ću je nositi na svojim ramenima i njome oblačiti djecu.

S kojom biste istorijskom ličnošću popili kafu?

Zaista, s tim prvim Arapinom koji je otkrio da se može guštati u napitku od prženih zrnaca biljke Coffea arabicae.

Šta ste želeli da postanete kao klinac?

Čas pomorac, čas doktor, pa sam postao profesor pomoračke književnosti na kotorskoj Pomorskoj akademiji. Danas sam pisac, knjižar i izdavač.

Koja je vaša zamisao savršene sreće?

Život sa četvoro djece, pod uslovima da se ima krov nad glavom, s pogledom na more, i s taman toliko para da se nikad ne ode u dug.

Autor: Tanja Nikolić
Izvor: Glorija

Autor: Nikola Malović

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Nikola Malović

Nikola Malović

Nikola Malović rođen je 1970. u Kotoru. Diplomirao je na Filološkom fakultetu u Beogradu. Objavio je knjigu kratkih priča Poslednja decenija, novele u dramskoj formi Kapetan Vizin – 360 stepeni oko Boke, Peraški goblen i oko 3300 tekstova. Priče su mu prevođene na ruski, engleski, poljski i bugarski. Nagrade „Borislav Pekić“, „Laza Kostić“, potom „Majstorsko pismo“ (za životno dјelo), „Lazar Komarčić“ i Oktobarsku nagradu grada Herceg Novog – dobio je za roman Lutajući Bokelj (Laguna, 2007, 2008, 2009, 2010, 2013, 2014, 2016, 2018, 2021, 2022). Kompletan je autor književne foto-monografije Herceg-Novi: Grad sa 100.001 stepenicom (Knjižara So, Herceg Novi, 2011), monografije Brodogradilište u Bijeloj (Jadransko brodogradilište – Bijela, 2012), knjige dokumentarne proze Bokeški berberin (Knjižara So, 2015), Boga u Boci (Nova knjiga, 2015). Napisao je tekst Bokeške bojanke (ilustrator Aleksandar Jeremić, Knjižara So, 2022). Priredio je Bokeški humor (Knjižara So, 2017). Osim storija Za čitanje na plaži (Knjižara So, 2022), оbjavio je Prugastoplave storije (Laguna, 2010, 2016, 2021), koje s romanom Jedro nade (Laguna, 2014, 2015, 2016, 2019, 2021. g; nagrade „Pero despota Stefana Lazarevića“, „Borisav Stanković“, „Pečat vremena“ i nagrada „Branko Ćopić“ Srpske akademije nauka i umetnosti) čine jedinstveni dualni prozni sistem u savremenoj srpskoj književnosti. Jedro nade prevedeno je na ruski (Laguna, 2017) i engleski (Laguna, 2019). Autor je esejističko-dokumentarne proze Boka Kotorska i Srbija (Knjiga komerc, 2018, 2019) i Dogodine na moru (Catena mundi, 2021). Objavio je Galeba koji se smeje – roman za decu i odrasle (Knjiga komerc, 2019, 2020), koji se pojavio i u prevodu na kineski jezik (Knjiga komerc, 2022). Od 2008. g. urednik je izdavačke delatnosti hercegnovske Knjižare So (edicija „Bokeljologija“) i urednik manifestacije „Dani Knjižare So“. Pisao za Politiku i Nedeljnik. Kolumnista je Pečata. Član je Srpskog književnog društva i Udruženja za kulturu, umetnost i međunarodnu saradnju „Adligat“. Jedan je od osnivača Grupe P-70. Živi u Herceg Novom i u Bijeloj.

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844