Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Pet minuta sa Helen Rapaport

Godinama je popularno stanovište da Romanovi nisu evakuisani 1917-18. zbog Džordža V, koji se predomislio kada je trebalo da im pruži azil u Engleskoj. Helen Rapaport otkriva da se iza neuspelog spašavanja poslednje ruske carske porodice ne krije samo bojazan jednog kralja, i da odgovornost snose mnogi ljudi.
Pet minuta sa Helen Rapaport - slika 1
Šta publika može da očekuje u vašoj priči?

Većina ljudi misli da zna šta se dogodilo Romanovima jula 1918. Ceo vek su ljudi verovali da je kralj Džordž V trebalo da ih spase, pa se uplašio. Moja priča pokazuje da britanski kralj nije bio jedini upleten i da je čitava problematika oko azila/spasavanja bila daleko kompleksnija, i da je izbavljanje carske porodice iz Rusije logistički bilo izuzetno teško.

Zašto Vas toliko zanima ovaj deo istorije?

Napredujem kao istoričar kada dajem novo objašnjenje neke stare priče i opšteprihvaćenih istorijskih tumačenja. Čitava priča o Romanovima je puna, čak pretrpana, mnogim neutemeljenim mitovima, glasinama i navodima iz slabih izvora. Mislim da je prečesto priča o poslednjoj ruskoj carskoj porodici kazivana previše osećajno i romansirano, i da je vreme da se čitava stvar bolje istraži i da se razotkriju neki mitovi i legende. Ali, još važnije, da se potraže značajniji dokazi o tome šta se stvarno desilo.

Recite nam nešto iznenađujuće ili šokantno o ovom istorijskom periodu...

Kada sam detaljno istražila priču, šokiralo me je koliko je izobličena nepotvrđenim glasinama, tračevima i pogrešnim stavovima. Predugo je previše toga prihvatano bezrezervno i bez detaljnog ispitivanja.

Koja Vam je omiljena „malo poznata istorijska činjenica“?

Ne volim takvu terminologiju – ništa me „ne obori s nogu“. Ne tražim senzacije, već istinu. Postoji mnogo problematičnih delova, gde sam otkrila da su detalji pogrešno shvaćeni, pogrešno tumačeni i povremeno pogrešno predstavljeni. Čitava priča oko Romanovih u zatočeništvu 1917-18. minsko je polje puno grešaka i pogrešnih pretpostavki, primera radi.

Koje biste tri istorijske ličnosti pozvali na večeru i zašto?

Nijednu – previše bih strahopoštovanja imala prema onima kojima se divim da bih se osećala prijatno, a i mrzim da kuvam.

Ako biste morali da živite u nekom istorijskom periodu, koji biste izabrali i zašto?

Postoji razlika između posete određenom trenutku u istoriji i zapravo života u njemu. Mislim da ne bih volela da živim ni u jednom periodu osim sadašnjeg – iako postoji nešto elegično i predivno u zlatnom edvardijanskom dobu pred Prvi svetski rat – u smiraju starog poretka. Volela bih da sam videla Dikensov London – nesumnjivo bi me zaprepastili siromaštvo, uticaj industrijalizacije, pretrpanost itd. Ali bih isto tako volela da sam prošetala tim ulicama i upila njihove prizore, zvuke i mirise kao što je on to radio. I da, upasti na staro rusko imanje usred zemlje Čehova ili Turgenjeva – samo zbog prizora velikih prostranstava „majke Rusije“ – bilo bi i te kako primamljivo.

Koje istorijske knjige biste preporučili?

Zapravo ne čitam mnogo istorije kao takve. Ali volim i cenim rad Entonija Bivora i Kler Tomalin, koja naročito piše istorijske biografije. Takođe cenim dela Kler Mali, Antonije Frejzer, En Seba i Alison Vir.

Uopšteno, više volim da čitam savremene memoare, dnevnike i pisma od istorijskih analiza određenog perioda. Naročito su me privukli prikazi Rusije iz 1917. kada sam pisala knjigu „Caught in the Revolution“. Ali me fasciniraju i iskazi ranih stranaca u Rusiji u ranom XIX veku. Među njima su Lejdi Londonderi, Markiz de Kustin i neke rane američke diplomate.

Izvor: historyextra.com
Prevod: Đorđe Radusin

Autor: Helen Rapaport

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Helen Rapaport

Helen Rapaport

Helen Rapaport je britanska istoričarka, autorka i bivša glumica. Kao istoričarka, specijalizovala se za viktorijansku eru i rusku revoluciju. Foto: Laura Pannack

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844