Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Piter V. Bret i Adrijan Čajkovski: Od veštačke inteligencije opasnija je veštačka glupost

Piter V. Bret, američki autor epske fantastike, i britanski pisac naučne fantastike Adrijan Čajkovski bili su gosti niškog festivala „Vračevi i mačevi 2023“, odakle su poneli sjajne utiske i mnogo razgovarali o literaturi, a zatim su u beogradskoj knjižari Delfi u SKC-u predstavili svoje nove knjige u izdanju Lagune. Ovaj izdavač upravo je posle njegovog Demonskog ciklusa objavio novi roman Pitera V. Breta „Pustinjski princ“ u prevodu Nevene Andrić, prvu knjigu novog serijala Dolazak tame, u kojoj se opisuje period od petnaest godina nakon završetka rata sa stvorenjima tame, koja su od pamtiveka lovila noću i predstavljala pravu pošast za čovečanstvo. Bret je 1995. godine diplomirao englesku književnost i istoriju umetnosti na Univerzitetu Bafalo, a onda proveo više od jedne decenije u farmaceutskom izdavaštvu pre nego što se vratio svojoj ljubavi – pisanju. I Adrijan Čajkovski bavio se drugim poslovima, i kako kaže, stresnom advokaturom. Poznat je po romanu „Deca vremena“, ovenčanom prestižnom nagradom „Artur Klark“ za 2016. godinu, i „Deca propasti“, gde je čovek već eonima udaljen od Zemlje, dok ga saveznici pauci vraćaju sećanju na nju. Prevodilac Čajkovskog na srpski je Goran Skrobonja.
Vaši romani podsećaju na stare priče o dobru i zlu. Kakav je vaš „koncept dobra i zla“ i kako ga predočavate, naročito mlađim čitaocima?

Adrijan Čajkovski: U dečjim knjigama važna je poruka da se poseduje empatija i razumevanje za bića koja su različita. Mislim da je to jedan od najvažnijih načina da se zlo pobedi, jer ono najčešće leži u mržnji prema drugačijem. Pogledati biće koje nije čovek i videti da mu je ono nalik, da zaslužuje da ga uvažavamo, kao što poštujemo jedni druge. To je važna poruka i razlog zbog kojeg ljudi tako dobro razumeju moje knjige, to se odnosi jednako na naučnofantastični svet, kao i na realnost. Ideja je u suštini jednostavna. Pisac ne može mnogo toga da promeni u svetu. Ali ako pišem, onda će moj glas neko čuti, neko će pročitati. To je moje oruđe da svet učinim boljim mestom. Moji junaci uglavnom dolaze neplanski, iz moje podsvesti i načina na koji osećam svet. Povremeno imam povratne informacije od čitalaca. Ovo će zvučati smešno, ali poneko mi saopšti da više ne ubija pauke. Na toj maloj stvari vidi se da ljudi mogu da promene način na koji gledaju na stvari.

Piter V. Bret: Isto mislim. U svojim pripovestima trudim se da dam ljudsku perspektivu obe strane u konfliktu. U mom prvom romanu kultura glavnog junaka bliska je čitaocu, dok mu protivnička deluje neprijateljski. U narednoj knjizi opisao sam negativca od detinjstva, gde se vidi da u svakom životnom stupnju pokušava da spase svet na svoj način. Ali to radi iz kulturološki drugačije perspektive. Do njegovog odraslog doba čitalac ima potpuno drugačije viđenje razloga njegovih odluka. I kada se dva suprotstavljena glavna lika ponovo sretnu, čitalac ima drugačiju perspektivu njihovog odnosa. To važi i za ratove. Rat se dešava zato što se namerno dehumanizuje druga strana i jedini način da se to zaustavi jeste otvoriti se ka kulturi onog drugog i razumeti je. Dok sam pisao ove knjige, frustrirao me je američki rat protiv terorizma, koji je sa američke strane delovao kao vrlo pravedan, ali vodili su ga ljudi koji se nikada nisu potrudili da nauče jezik, da shvate iračku kulturu i religiju onih protiv kojih su se borili. Zbog grešaka koje su počinjene bio sam deprimiran i o tome sam želeo da progovorim u svojim knjigama. Pisanje mi nudi duboke uvide u različite karaktere, u priči imam jake heroje, ali i invalida – zaboravljenog ratnog veterana, zatim, junaka s autizmom, jednog koji se oporavlja od povrede. Dok čitalac saoseća sa njima, nadam se da će slično razumevanje razviti i u drugim oblastima svog života. Pratim svoje likove od detinjstva i njihove traume sa demonima, ali jedan je na primer žrtva seksualnog nasilja. Čitaocu je lakše kada vidi da se on transformiše do neverovatnih poduhvata kojima prevazilazi te početne traume.

Da li se desilo da ste nekada, kao Margaret Atvud i drugi autori distopija, predvideli neke događaje?

Adrijan Čajkovski: Naučna fantastika nije dobra u predviđanju budućnosti, ali dobro komentariše sadašnjost. Atvudova je uvidela pojave koje su već uzimale maha. Ona bi verovatno bila saglasna sa mnom, ali najgore što može da se desi autoru SF-a jeste da bude ostvareno ono o čemu je pisao, jer to su strašne teme. U jednoj od svojih novela pisao sam o Bregzitu i onda se on i desio. To se dešava, jer neke pojave su već ukorenjene u vremenu u kojem autor stvara.

Piter V. Bret: Margaret Atvud je verovatno užasnuta zbog toga koliko smo se približili stvarima o kojima je pisala. I u svojoj novoj knjizi tematizujem događaje koji su ispolitizovani u stvarnom svetu, ali se trudim da ih depolitizujem i da o njima mislim izvan levičarskih ili desničarskih stavova. Trudim se da kreiram svet fantastike koji ima slične probleme kao naša stvarnost. Iako je to svet monstruma, mnogi problemi sa kojima se suočavamo – rasizam, seksizam, etnocentrizam, sve to postoji u mojoj prozi, ali su u mom fokusu junaci koji nalaze način da se izbore sa patnjama, iako svet pokušava to da im oduzme.

 Da li ponekad imate osećaj apokalipse dok pišete?

Adrijan Čajkovski: U poslednjih šest godina kroz pisanje se suočavam sa onim što se dešava u svetu. Kad sam pod stresom, stavim to na papir i time sam konstruktivno olakšao svoje breme.

Piter V. Bret: Deluje tako u poslednje vreme, naročito zbog pandemije. Imao sam utisak da je svet u plamenu i da nema razloga da neko čita moje knjige o monstrumima. Ali ljudi su mi se obraćali preko društvenih mreža da ih baš čitanje odvraća od takve stvarnosti i daje im nadu. To mi je pomoglo. Deluje da zaista živimo u poslednjim vremenima, ali prisetimo se samo da su tako razmišljale i prethodne generacije. Moji roditelji su strahovali od nuklearnog rata, bilo je smešno kako smo se skrivali ispod stola od armagedona. Sada se ja plašim kraja sveta. Možda nas upravo ta briga spasava, tera nas da kreiramo društvene promene. A promene se dešavaju, iako sporije nego što bismo želeli.

Plašite li se dominacije veštačke inteligencije?

Adrijan Čajkovski: Gotovo da se više plašim veštačke gluposti. Ono što sada imamo nije ona veštačka inteligencija o kojoj piše SF literatura kao o nečemu nadljudskom. Problem je više u ljudima koji zloupotrebljavaju tehnologiju i ne shvataju za šta je sve korisna, a tehnologija ima mnogo mogućnosti.

Piter V. Bret: Mislim mnogo o delatnostima koje veštačka inteligencija za pet ili deset godina može sasvim da preuzme, a tu je i moj posao pisanja. Međutim, tokom istorije, svaki tehnički izum ljudima je oduzimao poslove. Ipak, društva su prihvatala promene i išla dalje, i iako ne znam kako ćemo mi ići napred, mislim da će se naći način saradnje čoveka i veštačke inteligencije, umesto što će roboti stvoriti pustoš.

Adrijan Čajkovski: Naš je posao da to zamišljamo.

Autor: Marina Vulićević
Izvor: Politika

Autor: Adrijan Čajkovski

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Piter V. Bret

Piter V. Bret

Pošto je odrastao redovno se hraneći romanima epske fantastike, stripovima i Dungeons & Dragons igrama, Piter V. Bret (za prijatelje Pit) piše epskofantastične priče otkako pamti. Diplomirao je englesku književnost i istoriju umetnosti na univerzitetu Bafalo 1995. godine, a onda proveo više od jedne decenije u farmaceutskom izdavaštvu pre nego što se vratio svojoj ljubavi. Živi u Bruklinu sa suprugom Danijel, ćerkom i dve mačke, Džinksom i Maksom Pauersom. Foto: © Karsten Moran

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844