Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Radivoje Bojičić: Kad đed iskoči i ispod tepiha

Glavni junak novog romana Radivoja BojičićaThe bodigard“ je Crnogorac kog proganja duh pokojnog đeda podsećajući ga da su se nekad Crnogorci ubijali za slobodu i pravdu dok se danas ubijaju za humor.
Radivoje Bojičić: Kad đed iskoči i ispod tepiha - slika 1
Književnik, satiričar, dramski pisac, kolumnista i dugogodišnji glavni i odgovorni urednik najstarijeg satiričnog časopisa Ošišani jež, Radivoje Bojičić objavio je roman „The bodigard“. Roman je štampan na ćirilici, naslov nije pravilno napisan na engleskom, nego na naš, vukovski način, a „the“ je Bojičić dodao da bi ta reč bila koliko-toliko engleska.

„Kad sam pisao roman nisam toliko vodio računa o sadržaju koliko o načinu na koji ću da pišem i trudio sam se da to bude tzv. totalni humor, da bude što više smeha, a onda su se pišući pojavile te forme, posle i sadržaj i na kraju sam ispao kao zadovoljan pisac“, kaže Bojičić za „Orbitu kulture“.

Bodigardista više nego vojske i policije, čuvaju sve osim biljke

Na ideju da telohranitelj bude glavni junak došao je zbog ciljne grupe jer danas tih bodigardista u Srbiji ima više nego pripadnika vojske, policije i drugih zanimanja sličnoga tipa.

„Mislim da je ta profesija najmasovnija u Srbiji pa sam smatrao da će biti i čitalaca među tom vrstom. Njima sam posvetio ovu priču, odabrao jednog od njih za junaka i onda sam kroz njegov život i karijeru pokušao da osvetlim karijere i živote svih njih.“

Imao je jednak pristup ne samo ljudima koji ih angažuju, nego i onima koji su im najbliži i tu je odabrao četiri tipa: gazda ili bos, njegove žene jer bosovi se nikad ne zadržavaju na jednoj, tu je i dete, u ovom slučaju ćerka, tipična predstavnica svoje generacije i pas.

„Na kraju dođe jedna biljka darlingtonija za čije je čuvanje ovaj moj bodigardista dobio ponudu u Floridi. To je jedina ponuda koju je odbio jer nije mogao da pristane da na kraju karijere posle čuvanja gazde, njegove žene, ćerke i psa, čuva jednu biljku, makar ona bila i mesožder.“
Radivoje Bojičić: Kad đed iskoči i ispod tepiha - slika 2
Prelom mozga Crnogoraca – nekad su se ubijali za slobodu i pravdu, danas za humor

Glavni junak je Crnogorac jer crnogorski karakter najbolje odgovara ovom liku. U tom čoveku sukobljavaju se staro i novo i to je glavni sukob u priči, što je kod Crnogoraca užasno izraženo.

„Onako prelomiti mozak mogli su samo oni. To se traži od ovog mog glavnog junaka i to daje dramatičnost ovoj priči.“

Pod prelamanjem mozga podrazumeva promenu identiteta, načina mišljenja i vrednosti. Crnogorci prihvataju na silu nove vrednosti i njihov mentalitet veoma je pogodan za literarnu obradu.

„Moglo bi se to više koristiti i u ozbiljnim formama, ali za humor su se ubili. Nekad su se ubijali za slobodu, pravdu i dostojanstvo, a sad se ubijaju za humor.“

Zašto Crnogorce proganjaju đedovi?

Glavni junak je sav raspet između onoga što je bio on i njegovi preci, i onoga što je postao danas i što će sve više biti njegovi potomci. Pokojni đed koji ga u romanu stalno proganja, njegov je dobri duh i stalno ga podseća na ono što je bio.

„Od đeda ne može pobeći. Gde god da se pojavi, pokojni đed se stvori odnekud iza nekih kola, iza ćoška sa pretećim prstom, a bogami i odgovarajućim rečima. Pokušava da okrene glavu od đeda ali teško mu to ide. Mislim da nove Crnogorce proganjaju njihovi đedovi samo što oni, kao i ovaj moj junak, to prilično vešto kriju i sklanjaju pod tepih, ali đed iskoči i ispod tepiha s vremena na vreme. I to ide dotle dok se đed ne okrene od njih a ne dotle dok se oni ne okrenu od đeda. Mogućnost da se đed okrene od njih, bojim se da ne postoji, đed je večan a svi mi smo dosta privremeni.“

Sve to podseća na istinitu priču o crnogorskom funkcioneru koji je promenio natpis na đedovom grobu, što je za Bojičića „samo po sebi i aforizam i kratka priča i besmrtno“ da nije imao potrebu da se meša u taj slučaj.

„Đed bi proganjao klesara i tražio od njega da vrati ono što je nekad pisalo, tako da se ne bi bavio tim prekršiteljem nego bi se obratio na pravu adresu.“

Autor: Vladimir Sudar
Izvor: Sputnjik

Autor: Radivoje Bojičić

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Radivoje Bojičić

Radivoje Bojičić

Radivoje Bojičić (1949), književnik, satiričar, dramski pisac, kolumnista i dugogodišnji glavni urednik Ošišanog ježa. Autor je brojnih knjiga: Afrika za petama (aforizmi), Udbina zgrada (roman), Priče iz politike (priče), Sponzor noćas mora pasti (roman), Previše tačno (aforizmi), Žestoki momci (monodrame), Između dva sveta (roman), Pad uvis (roman), Kako sam ubio Gutemberga, Srbi posle Hrista, Alo, ođe mobilni (satire), Sedmica u nedelji (roman), Kapetan Vizin (roman), Ambis u provaliji (satire), Na ušću dveju reka ispod Avale (roman), Srpsko-politički rečnik (rečnik), Mulen Ruža (roman), Za odličan uspeh i primerno vladanje (roman), Otkačena čitanka, Rialiti šou (roman), Servantes među šljivama (roman), Deca koja su pomerala planine (humoristički ogledi o uspešnom detinjstvu), Velika braća, biografije čuvenih burazera, od Kaina i Avelja, do braće Troter, Maniti voz u zlatnom krstu (roman), Knjižurina (kratke priče), Kako se pišu aforizmi (aforizmi). Njegova dela prevođena su na ruski, bugarski, rumunski, poljski, nemački, makedonski, slovenački, švedski i vijetnamski jezik. Nagrada „Svetozar Marković“, nagrada Udruženja novinara Srbije za novinsku satiru. Orden Zlatni jež, za doprinos humoru, satiri i ugledu Ježa. Nagrada „Aleko“ za kratku priču, Sofija-Svištov, Bugarska. „Tipar“, Pljevlja, Crna Gora. Nagrada „Radoje Domanović“ za životno delo, sekcija satiričara pri Udruženju književnika Srbije. Deretina nagrada za knjigu godine za roman Na ušću dveju reka ispod Avale. Nagrada „Jovan Hadži Kostić“ za satiričara godine, koju dodeljuju Večernje novosti. Nagrada „Dragiša Kašiković“ za aforistiku. Foto: Miloš Perić

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844