Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Razgovor sam Paulom Koeljom, autorom „Špijunke“

Ko je bila Mata Hari i zašto ste je izabrali za temu vašeg novog romana?

Mata Hari je bila jedna od ikona hipi generacije – loša devojka, drugačija strankinja odevena u divne haljine – svi smo bili fascinirani njom. Četrdeset godina kasnije, večerao sam u Ženevi sa jednim advokatom koji mi je rekao da su u Prvom svetskom ratu mnogi nevini ljudi bili osuđeni na smrt, i da o istina o tim slučajevima sada izlazi na videlo jer se ratna dokumenta tek sad otkrivaju javnosti. Mata Hari je bila jedan od njegovih primera, a pošto mi je uvek bila interesantna, kada sam se vratio kući počeo sam malo da istražujem njen slučaj.

Tokom tog istraživanja naišao sam na brojna dokumenata i još brojnije informacija o njoj. Narednog dana sam doneo kući neke knjige i vikend proveo kompulsivno čitajući sve o Mati Hari. Tada nisam znao da istražujem za knjigu. Shvatio sam to tek kada sam odlučio da se, vežbajući maštu, stavim na njeno mesto.

Kako ste istraživali njen život i njeno doba? Šta vas je najviše iznenadilo u njenom životu?

Najviše me je iznenadilo kako je žena koja je do svojih dvadesetih bila zlostavljana prevazišla tu situaciju i postala to što je postala. Što se tiče pariskog bel epoka, bila je to era kada je „sve bilo moguće“. To me je veoma intrigiralo i trudio sam se da mi knjiga bude usmerena na glavni lik. Tendencija pisca je da previše opisuje. Dao sam ideju o njenom dobu, pokušao sam da zadovoljim čitaoca a da ga istovremeno ne opteretim informacijama.

Na kraju knjige kažete da ste se držali brojnih činjenica. Gde ih se niste držali i zašto?

Činjenice u knjizi su tačne, istorijska hronologija je tačna, ali sam morao da se stavim na mesto druge osobe. Teško je reći gde sam odlutao, možda u mom zamišljanju poslednjeg pisma Mate Hari. Ali verujem da sam prilično dobro pogodio šta je u tom trenutku mislila. Pre dva meseca, muzej u Holandiji je izložio neka pisma Mate Hari koja je napisala u Holandiji, pre nego što je otišla na Javu. Jedan kritičar je rekao da mu se čini da sam bio kanal između nje i publike.

Zašto ste odlučili da napišete ovaj roman u epistolarnoj formi?

Kada napišete pismo imate priliku da opišete svoj život nekome ko ga gleda sa strane.

Kako je bilo pisati iz perspektive Mate Hari?

Postala je moj sadrug, danju i noću, dok sam čitao o njenom dobu. I počeo sam da razumem ko je bila i zašto je radila to što je radila.

Mata Hari je bila neka vrsta poznate ličnosti, popularnost je stekla kao femme fatale. Stvorila je svoj lik uz pomoć talenta i laži. Šta ste naučili od ove komplikovane žene?

1) Da svaki san ima cenu; 2) kada se usudite da budete drugačiji, budite spremni da vas napadaju; 3) čak i kada ste suočeni sa neprijateljskim (muškim) svetom, možete da nađete način da to prevažiđete.

Šta je dovelo do njenog pogubljenja? Možete li da zamislite drugačiji ishod?

Nikada ne spekulišem o tome šta bi bilo kada bi bilo. Ispunila je svoju sudbinu i to je jedino što se računa.

Izvor: knopfdoubleday.com

Autor: Paulo Koeljo

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Paulo Koeljo

Paulo Koeljo

Život Paula Koelja ostaje glavni izvor inspiracije za njegove knjige. Izazivao je smrt, izbegao je ludilo, borio se s drogom, trpeo torturu, eksperimentisao s magijom i alhemijom, studirao filozofiju i teologiju, nezasito čitao, izgubio i povratio veru i iskusio bol i radost ljubavi. Tragajući za svojim mestom u svetu, pronašao je odgovore na izazove sa kojima se svako suočava. On veruje da u sebi imamo snagu koja je potrebna da pronađemo svoju sudbinu. Njegove knjige su prevedene na 89 jezika i prodate u više od 320 miliona primeraka u više od 170 zemalja. Njegov roman Alhemičar (1988) prodat je u više od 120 miliona primeraka i inspirisao je najrazličitije ljude, od Malale Jusafzai do pevača Farela Vilijamsa. Član je Brazilske književne akademije i dobitnik Nacionalnog ordena Legije časti. Imenovan je za glasnika mira Ujedinjenih nacija 2007. godine. paulocoelhoblog.com Foto: Xavier Gonzalez

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844