„Teslina pošiljka“, blizu ili daleko? Vanja Bulić, novinar zaronjen u istorijske tajne
„Teslina pošiljka“ je roman u kome je glavni junak Narodna biblioteka Srbije na Kosančićevom vencu, koja je izgorela tokom bombardovanja Beograda 6. aprila 1941. godine. Ali to je samo početna priča, jer mnogo toga je nepoznato, a mi živimo u uverenju da je ona izgorela i da je mnogo toga izgorelo i nestalo s njom.
„Međutim, kad se uporede činjenice, može se shvatiti da je to nije baš sve tako. Prvo Nemci ne bi dozvolili da izgori ono što je njima potrebno, a to je prepiska naše države Srbije u dugom periodu sa Turskom, Austrijom, sa Rusijom, pa veoma značajna prepiska vezana za Prvi svetski rat. Oni je sad imaju, a mi je nemamo. Sigurno nije slučajnost da su dvojica Nemaca radila upravo u toj Biblioteci, a jedan je čak bio i njen domar, živeo je u samoj zgradi Narodne biblioteke. Dr Robert Švanke je bio zadužen za sve arhivsko blago, a deset godina pred rat imao je ulaz u Srpsku akademiju nauka u sve naše institucije. On je imao popis svega što mi imamo. Posle toga su on i još jedan od Nemaca Mihalj Podoljski, radili u Nacionalnoj biblioteci u Austriji. Doktor Bogdan Krizman ih je prepoznao obojicu. Naša država je tražila da se napiše zašto i otkud on tamo, međutim, oni su odgovorili da samo ako on lično pristane na odgovor, mogu da pošalju podatke o tome šta on radi u austrijskoj biblioteci. Kakva je sudbina sanduka sa knjigama spakovanih za evakuaciju, zašto je količina pepela ostalog iza biblioteke nesrazmerna količini navodno izgorelih knjiga, otvoreno je niz pitanja“, kaže Bulić.
Značajan deo romana se događa ovde, oko manastira Blagoveštenje, u Ovčarsko-kablarskoj klisuri i u Orlovim stenama.
„Manastir Blagoveštenje je trebalo da bude jedna od ratnih prestonica u koju je trebalo da bude preneseno sve iz Biblioteke. Glavna je priča da li su se spisi Nikole Tesle nalazili u Narodnoj biblioteci i ako su izvučeni na vreme, gde se nalaze danas? Da li se nalaze u ovom, našem okruženju? Ja sam za potrebe knjige formirao monaški red 'Pavle' 1, 2, 3… koji čuva nešto 'to' sad, da l’ je to 'to', ili nešto drugo, ne zna se… Monasi ništa ne pričaju, to je zavetno i baš ispada, kao u mojoj knjizi. On se osami, prenese drugom šta čuva, negde u nekoj pećini. Ali, ovaj svet je lud danas, Nikola Tesla je sve radio s namerom da pomogne čoveku, i namena nuklearne energije je bila da pomogne čoveku. Svi su se lomili oko toga kako da naplate bežični prenos energije, koji je Tesla smislio, pa kad nisu smislili, odustali su od svega. Morgan je odustao od svega što je uložio u Teslina istraživanja kad je shvatio da ne može da naplati. Tu spadaju i 'zraci smrti', za koje Rusi tvrde da su ih uzeli Amerikanci, i obrnuto. To su ti zraci za koje se misli da ih je Tesla eventualno poslao u Beograd svom sestriću Kosanoviću, koji je posle rata bio naš diplomata u Ujedinjenim nacijama. Nikola Tesla je kulturno-umetničkom društvu u Beogradu, koje je dobilo ime po njemu, pošto nije mogao da dođe na godišnjicu, poslao jednu zastavu sa velikim šupljim kopljem. Da li je to 'tajno oružje' bilo u njemu? Sad, to je lepo za maštu, to je ta priča, ali, da bilo ko ima to što je Nikola Tesla uradio bio bi vladar sveta…“, govorio nam je raspoloženi Vanja Bulić.
Vanja Bulić je neumoran. Posle niza istorijskih tema i intriga najavljuje i sledeći naslov, „Dušanova kletva“, koji se odnosi na čuveni i rigorozni Dušanov zakonik, ali i one koji, inače, ne sprovode zakone…
Autor: Zorica Lešović Stanojević
Izvor: Čačanski glas
Autor: Vanja Bulić






















