Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Uroš Petrović: Ko čita knjige, čita i ljude

Ime Uroša Petrovića sinonim je za retko kvalitetnu i korisnu književnost za decu. Njegove knjige čitaju i odrasli, da vide kako stoje sa „vijugama“ i da li se njihov um ulenjio. Čovek sa najvišim koeficijentom inteligencije u Srbiji uporno radi na tome da knjiga bude na svakoj dečjoj polici, jer se samo znanjem svet menja na bolje.
Uroš Petrović: Ko čita knjige, čita i ljude - slika 1
Za nešto više od 15 godina objavili ste 20 knjiga za decu i mlade. Upravo je izašla knjiga poezije „Kamile su debele“ sa 32 kratke pesme mozgalice i dodatna 32 zagonetna pitanja na kraju. Vaše zagonetke su uglavnom rimovane. Zašto ste se odlučili za poeziju?

Pa nisam se baš odlučio, tako je došlo odozgo – palo mi je na pamet, ali bukvalno. Bile su to padavine veličine nojevih jaja. Još me boli glava od smišljanja tih pesama za razmišljanje. Nijedna od njih nije olako svrstana u zbirku, neke su brušene godinama.  Evo naslovne pesme, da bi čitaoci osetili duh ove forme:
Kamile su debele,
al' to vešto kriju
tako što stomake
na leđa nabiju.

Sve pesme u knjizi su o životinjama, ali onda shvatimo da je reč o ljudima. Recimo, pesma o bogomoljki i pauku počinje: „Spremila bogomoljka slavski ručak obilni, pa pozvala pauka sa fiksnog na mobilni“... Da ne otkrivamo dalje, jesu li ovo neka vrsta savremenih basni u kojima nema napisanog naravoučenija?

Ovo su kratke rimovane basne sa višestepenim odloženim dejstvom na čitaoca. Čitanje je samo prvi korak, tek onda slede posebne faze – hvatanje poente, prepoznavanje komične sličnosti sa svetom ljudi, spoznaja da životinje nikada nemaju loše osobine naše vrste, ma koliko ponekad ličile na nas.

Uprkos rizicima poput uvrnutog, bezimenog žanra knjige i izdavanju usred leta, „Kamile su debele“ je već prvog meseca od objavljivanja stekla status bestselera. Posebne zasluge za to nose izdavač i virtuozni ilustrator Aleksa Gajić. A sada sledi izjava zahvalnosti onima koji su najvažniji, zbog kojih i moje i vaše zanimanje još uvek ima smisla i postoji: javno zahvaljujem čitaocima, svim malim i velikim ljudima koji su, usred ludog maskenbala današnje stvarnosti, izabrali čitanje.

Malo ulaganje, velika dobit

Čitajući vašu knjigu „Zagonetna potraga“, osim obilja zagonetnih pesmica koje glavnog junaka vode do cilja, postoji rečenica: „Neodustajanje tokom detinjstva neminovno sluti na jedan uspešan i sadržajan život u budućnosti". To je velika poruka. Zašto ne treba odustajati i dok smo deca?

Zato što je to jedini način da ne odustajemo ni kada smo odrasli. Veštine i vrline stečene u detinjstvu su doživotne. Nažalost, isto važi i za traume i mane. Period odrastanja je ubedljivo najvažnije parče života, i jedino koje utiče na sva ostala parčad, kraće rečeno – na celinu. Premalo je ovde prostora da bi se dovoljno ukazalo na važnost stvaranja stimulativnog okruženje za dete. Tu ne mislim samo na lagodnosti, naprotiv. Prepreke i nelagode pokreću, bruse um i veštine rešavanja problema. Evo jednog dragocenog, dokazanog saveta: deca koja čitaju knjige kasnije u životu mnogo uspešnije „čitaju“ i ljude, a to je neprocenjiva prednost u životnim izazovima. Dakle, roditelji, lagano, bez nutkanja ili primoravanja, ubacite nekoliko zanimljivih knjiga u dečje sobe. Naići će neki trenutak radoznalosti tokom dokolice. Možda se te ukoričene semenke mudrosti prime i za nekoliko godina pretvore u raskošnu rečitost ili poboljšanu pronicljivost vaših naslednika. Takvo ulaganje nije veliko a dobit može biti trajna i velikih razmera.

Priznajem da nisam uspela da rešim ni pola zagonetki u toj knjizi, a rešenja se nalaze samo kada se knjiga pročita u ogledalu. Mislite li da su odrasli ljudi manje sposobni za kreativno razmišljanje nego deca?

Ne mislim. Siguran sam. To je činjenica koja bi trebalo da nas raduje. Pogledajte kakav smo im svetski džumbus napravili! Valjda će biti dovoljno pametni da ga, kad odrastu, urede na bolji način. Tu ne mislim samo na ekološko očuvanje ili tehnološke prodore. Mislim da smo mi kao generacija debelo zabrljali u prepoznavanju i uspostavljanju prioriteta. Nadam se da će deca jednog dana srušiti puki profit sa pijedestala čovečanstva i na njega postaviti jednostavnije ali višestruko važnije vrednosti, neophodne za opstanak ljudi i njihove ljudskosti.
Uroš Petrović: Ko čita knjige, čita i ljude - slika 2
Da učenje bude zanimljivo

Napisali ste pet knjiga „Zagonetnih priča“ i pet nastavaka o Marti Smart, devojčici zelene kose. Zbog čega Marta ima zelenu kosu?

Valjda joj je takva farba bila. A zašto je koristila baš zelenu? Biće da je smatrala da je previše crnih, plavih i smeđih kosa na svetu. Uživao sam stvarajući petodelni serijal o zelenokosoj devojčici. Znam da je, od objavljivanja tih knjiga, ime Marta postalo mnogo češće kod nas. Knjige o njoj se čitaju ne samo u Srbiji, već i u Italiji, Mađarskoj, Severnoj Makedoniji, Sloveniji. Ponekad sam u tim knjigama poslednju mozgalicu ostavljao bez priloženog rešenja. Postoje Martine zagonetke koje je do danas rešilo svega dvadesetak ljudi na svetu.

Junaci vaših priča imaju neobična imena: Lantan, Mauricio, Topalko Lično... Da li su i imena junaka zagonetke?

Imena mojih junaka uvek imaju tajnu nastanka. Misterije zašto likovi nose baš ta imena ponekad mogu da se naslute, ali nikada lako. Sve što dođe lako i što može svako, vredi malo. Srećom, važi i obratno.

Pošto ste koautor NTC sistema učenja, hajde da nam objasnite šta to znači u odnosu na klasično?

Reč je o pokušaju da se obrazovanje učini zanimljivijim i efikasnijim. U toj oblasti, možda i najvažnijoj za budućnost, izazovi tek predstoje. Novu, promenjenu decu ne možeš inicirati da se obrazuju metodama koje su nepromenjene.

Držite predavanja svuda po svetu, na fakultetima, konferencijama... Postoji li razlika u pristupu kreativnom učenju? Gde nailazite na najveći odziv?

Najviše volim da boravim u našim zemljama, kako god taj pojam ko shvatio. Na tim prostorima se nekako najviše dajem, pa je tu i odziv najživahniji. Koliko pružaš, toliko i očekuješ – ma koliko vremena bila nova i začudna, stari zakoni planete Zemlje još uvek važe.

Radoznalost i igra

Širokoj javnosti ste poznati kao nekadašnji predsednik Mense, čovek sa najvišim IQ u Srbiji i tvorac pitanja za mnoge kvizove, kao što su „Potera“ i „Lavirint“. Prvo, da li visokointeligentni ljudi obavezno uspevaju u životu? Drugo, da li naš uspeh u životu zavisi od sposobnosti za potragu?

Visok koeficijent inteligencije ne znači mnogo ako nije u sadejstvu sa ostalim osobinama. Zamke za sve nas su brojne i duboke. Čovek vrhunskog intelekta lako može da se pretvori u ležernu lenštinu ili sujetnu prznicu, ako se samo dovoljno opusti ili prepusti. Imao sam priliku da prisustvujem takvim procesima. U vezi sa drugim pitanjem – postoje osobine koje u detinjstvu svako ima, ali ih neoprezna većina tokom odrastanja zagubi. Reč je, na primer, o radoznalosti, kao i o sklonosti ka igri. Ko njih zapostavi, teško može da se nada životu punom smisla i sadržaja. Bez igre i potrage, življenje je dosadna obaveza.

Knjige vam ilustruju sjajni ilustratori. Kako ste se našli?

Volim da sarađujem sa najboljima. Kad se okružiš najboljima, nemaš mnogo izbora – moraš i ti da se prilagodiš.

Veoma ste čitani, ovde i u svetu. Šta biste rekli o sebi, da li ste i vi lično zagonetni?

Jesam, ali ipak malo manje nego što sam bio pre ovog intervjua.

Autor bestseler književnosti za decu nudi dobre putokaze i za odrasle: budimo radoznali i ne zapuštajmo svoj um. Njegove zagonetne priče davno su na policama pametnih roditelja i dece koja od malena vole avanture duha.

Vi ste, zapravo, začetnik žanra „roman u zagonetkama“. Trudite se da deci „razmrdate vijuge“ i naterate ih – na šta?

Trudim se da ih nateram da izrastu u misleće ljude. Naravno, moje knjige nisu samo za najmlađe – one i umnim ljudima zadaju izazove koji ih čine još umnijima. Jedini način da naučiš da radiš nešto je da radiš to nešto.

Od kada sam počeo da stvaram, a tu mislim i na knjige i na stone društvene igre, trudim se da podstaknem na razmišljanje, zabavim i inspirišem. Evo, postavio sam ovih dana nekoliko nezgodnih zagonetki na svoj profil na Instagramu – stiže bezbroj pokušaja da se reše, i to od pripadnika svih generacija. Čikam i čitaoce „Lene“ da reše poslednje tri! Možda neko može da reši dve, ali sve tri – nema šanse!

Piše: Ljilja Jorgovanović
Izvor: Lena

Autor: Uroš Petrović

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Uroš Petrović

Uroš Petrović

Uroš Petrović piše knjige za decu i mlade koje pomeraju granice u savremenoj srpskoj literaturi. Počev od zbirki priča – mozgalica i romana u zagonetkama do fantastičnih pripovesti, dela ovog autora jesu originalne pustolovine koje nagrađuju čitaoce. Razmrdavanje vijuga, susret sa čudesnim, neobičnim ali i zastrašujućim, raskošna mašta i osobeni humor u njegovim knjigama, sve više postaju omiljenim štivom i za odrasle. Roman „Aven i jazopas u Zemlji Vauka“, predmet je više naučnih radova iz književnosti i po mišljenju mnogih proučavalaca literature, prvi je pravi roman epske fantastike na srpskom jeziku. Posle zbirke fantastičnih pripovetki za odrasle „Priče s one strane“, objavio je pet edukativno-zabavnih knjiga u serijalu „Zagonetne priče“ i dobio nagradu „Neven“ za najbolje delo iz oblasti popularne nauke i dve godine za redom, nagradu najvećeg dečjeg žirija „Dositejevo pero”. Na „Zagonetnim pričama” zasniva se deo programa „NTC sistem učenja” koji podstiče razvoj funkcionalnog znanja i pomaže rano otkrivanje i animaciju darovite dece. Priče – mozgalice, kao i inovativna forma zagonetnih pitanja, osnova su za kreativne radionice u osnovnim školama i drugim obrazovnim ustanovama u zemlji i inostranstvu. Knjiga „Peti leptir“ u naučnim krugovima ocenjena je kao prvi horor roman za decu kod nas. To delo 2007. godine proglašeno je najboljim romanom za decu i mlade na srpskom jeziku a autoru je dodeljena nagrada Zmajevih dečjih igara „Rade Obrenović“. Za knjigu „Misterije Ginkove ulice“, kombinaciju priča za rešavanje i grafičke novele, pripala mu je nagrada kompanije Novosti „Gordana Brajović“ za najbolju knjigu za decu i mlade i još jednom, najprestižnija nagrada iz oblasti kulture za decu kod nas – „Neven”. Prevod knjige „Misterije Ginkove ulice“ na italijanski jezik nagrađen je priznanjem „Estroverso“ u Udinama. Nastavak tog dela, „Mračne tajne Ginkove ulice” – roman u zagonetkama”, nova je književna forma i još jedan autorov iskorak. I za tu knjigu, deca su ga nagradila novim „Dositejevim perom“. Knjiga „Deca Bestragije“, takođe nagrađena priznanjem Zmajevih dečjih igara „Rade Obrenović“ za najbolji roman namenjen mladima u 2013.godini, predstavlja do sada neviđen splet epske fantastike, pseudoistorije sa elementima slovenske mitologije i pustolovne bajke. Knjige su mu objavljene i u Mađarskoj, Grčkoj, Italiji, Makedoniji, Češkoj i Sloveniji. Sva piščeva dela godinama su među najčitanijim naslovima književnosti za decu i mlade. Po romanu „Peti leptir“ snimljen je prvi 3D igrani film u istoriji srpske kinematografije. Uroš Petrović je dobitnik Zlatne značke Kulturno-prosvetne zajednice Srbije za doprinos kulturi kao i nekoliko drugih priznanja i nagrada, između ostalih i nagrade Zmajevih dečjih igara 2011. godine za doprinos savremenom izrazu u književnosti za decu. Svako njegovo druženje sa čitaocima, kako sa domaćim tako i sa onima van zemlje, jeste svojevrsni spoj književnog susreta, kreativne radionice i pozorišne predstave, umetničko-intelektualni performans koji uvek protiče u živoj, interaktivnoj atmosferi i potom se dugo pamti i prepričava. Uroš Petrović, je koautor programa „NTC sistem učenja”, gostuje kao predavač u školama i na fakultetima u zemlji i inostranstvu. U velikom broju časopisa objavljuje članke i fotografije, kod nas i u svetu. Dobitnik je i najprestižnijih nagrada za fotografiju. Osnivač je Mensa World Photo Cup-a, globalnog fotografskog takmičenja. Jedan je od najuspešnijih rešavača IQ X testa na svetu. Rođen je 1967. godine u Gornjem Milanovcu, a od 1975. godine živi i radi u Beogradu.  

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844