Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Vanja Bulić: Nikada se ne poigravam istorijom

Novi triler novinara i pisca Vanje Bulića „Savin osvetnik“ opet je prodrmao čitalačku publiku. I ovoga puta pripremio je intrigantnu avanturu za glavnog junaka, ratnog reportera Novaka Ivanovića, koji će uz pronicljivost i znanje uspeti da razreši misteriju dvostrukog ubistva.
Vanja Bulić: Nikada se ne poigravam istorijom - slika 1
Kakvu ste avanturu pripremili za glavnog junaka?

Pripremio sam mu iznenađenje i u poslovnom i u privatnom životu. Nekadašnji ratni reporter, ponovo je u odsjaju devedesetih godina i rešava enigmu ubistva jednog ministra i jednog monaha, tražeći u njima međusobnu povezanost. U privatnom životu, iako otac dvoje odrasle dece, dobija treće dete, što je takođe deo zapleta ove knjige.

Kao i u prethodnim knjigama, i ovde ste pisali o srpskoj istoriji i religiji. Šta je toliko zanimljivo da prosto treba da se zna?

Najbitnije je biti poznavalac istine o svom narodu, ko si, šta si, odakle si. Ta istina je dugo skrivana od nas, a kroz nastavni program učili smo samo istoriju pobednika. A ko ne poznaje greške iz prošlosti, ponovo će ih doživeti. Ista priča je i sa religijom.

Zašto Sveti Sava?

U svim anketama kada se traži odgovor na pitanje ko su najznačajniji Srbi, na prvom mestu je Sveti Sava. U romanu „Savin osvetnik“ priča o Svetom Savi je ključ za odgonetanje zagonetke ko je tajanstveni ubica samostrelom i zašto ostavlja na mestu zločina malu ikonu Svetog Save i drveni krstić sa Hilandara. U rat su mnogi otišli zadojeni svetosavljem. Neki od njih vratili su se kao bogataši, a većina kao razočarani ratnici.

Da li imate tremu kada izdate novu knjigu?

Pre bi se moglo reći da imam slatko osećanje iščekivanja da knjiga zaživi. A za taj deo je dobrim delom zaslužna marketinška služba Lagune, uz podsećanje da nema trika kojim se može prodati loša roba.

Na šta ste mislili kada ste napisali „Ko se ne osveti, on se ne posveti“?

To je stara srpska poslovica s kojom se ne slažem u potpunosti, ali se njome rukovode dva značajna lika u mojoj knjizi, a jedno od njih dvoje je dama. Želju za osvetom proizvodi mržnja, ništa manje snažno osećanje od osećanja koje donosi strastvena ljubav. Na koricama „Savinog osvetnika“ piše: „Ljubavna priča o prijateljstvu i izdaji, mržnji i osveti“. Reč je o ljubavnom trouglu čije skrivene kutke razotkriva Novak Ivanović i tako dolazi do ubice.
Vanja Bulić: Nikada se ne poigravam istorijom - slika 2
Metaforično, ko je „Savin osvetnik“?

U romanu je to razočarani ratnik koji u miru shvata da ga je izdao i prevario najbolji prijatelj. To je metafora za sve izdaje, u svim oblastima života, kada prevareni čovek smišlja osvetu. Osveta, naravno nije rešenje, ali je odlična tema za roman u kom se kopa po ljudskoj duši.

Šta je bila inspiracija za ovu knjigu?

Svakodnevni događaji na društvenoj i političkoj sceni. U gotovo svakom delu romana čitalac će prepoznati svakodnevicu.

Da li vam prija što vas nazivaju srpskim Denom Braunom?

Naravno, uz primedbu da se nikada neću poigrati istorijskim i religijskim činjenicama kao on. Naša istorija, natopljena svetosavljem, toliko je bogata da je nepotrebno bilo šta dodavati ili izmišljati. Triler priča u romanu plod je moje mašte.

Koliko su vaše knjige odraz društva u kom živimo?

U nekim delovima su i ogledalo društva. A ogledalo nikada nije krivo što odraz u njemu nije uvek lep.

Dok pišete, šta vam je namera?

Ja se pre svega zabavljam dok pišem i želim da se i čitalac tako oseća.

Izvor: Informer
Novinar: M. Krstajić

Autor: Vanja Bulić

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Vanja Bulić

Vanja Bulić

Vanja Bulić (1947) čitav radni vek je proveo kao novinar u pisanim i elektronskim medijima. Za televiziju je uradio više od četiri hiljade emisija različitih žanrova, a pisao je za gotovo sve prestižne listove nekadašnje Jugoslavije. Bio je glavni urednik časopisa ITD, Zum, Praktična žena, pomoćnik glavnog urednika časopisa Duga, glavni urednik satelitskog programa TV BK, urednik zabavnog programa TV BK i TV Happy. Dobitnik je više novinarskih nagrada za pisano novinarstvo i gotovo svih priznanja koja se dodeljuju za posao voditelja na televiziji. Radio je dokumentarne filmove (Državni radnik, Crveni barjak Filipa Filipovića), scenarista je četiri TV serije (Jugovići – RTS, Javlja mi se iz dubine duše – TV Košava, Drugo stanje – BK TV i Kafana na Balkanu – Telekom). Koscenarista je dugometražnog filma Lepa sela lepo gore i scenarista filmova Drugo stanje i Pokidan. Napisao je zbirke priča Kako sam gajio blizance (1995), Sto bisera (2009), Istorija u krevetu (2012), Muškarac u izvesnim godinama (2014), Zašto bog nema auto (2016) i Rupe u glavi (2020), i romane Tunel – lepa sela lepo gore (1996), Ratna sreća (1999), Zadah belog (2000), Vrele usne (2001), Parada strasti (2003), Drugo stanje (2006), Oko otoka (2009), Šole (2010), Simeonov pečat (2012), Jovanovo zaveštanje (2013), Dosije Bogorodica (2014), Devedesete (2015 – knjiga u kojoj se nalaze četiri romana objavljena devedesetih godina prošlog veka), Teslina pošiljka (2015), Šmekeri (2016), Šmekerke (2017), Viza za nebo (2017), Dušanova kletva (2018), Teodorin prsten (2019), Savin osvetnik (2020), Tata u drugom stanju (2021), Milutinov greh (2023). Priredio je dnevnik iz Haga Veselina Šljivančanina Branio sam istinu (2012), a napisao je i romansirane biografije glumaca Petra Božovića, Miše Janketića, Marka Nikolića, Lazara Ristovskog, Jelisavete Seke Sablić i pevača Ace Lukasa. Napisao je pet pozorišnih komada: Državni radnik, Rijaliti obračun, Jače smo od sudbine, Braća po Hagu i Bitanga u boji. Među nagradama dobijenim za spisateljski rad izdvajaju se Zlatni beočug za trajni doprinos kulturi Beograda, nagrada „Radoje Domanović“ za najbolju knjigu satiričnih priča, kao i tri godišnja priznanja Redakcije za kulturu RTS Zlatni hit liber za najtraženije knjige u knjižarama i bibliotekama Srbije 2012, 2013. i 2015. godine. Otac je trojice sinova, imao je rok sastav, strastveni je igrač preferansa i još uvek igra odbojku. Član je Udruženja novinara Srbije i Udruženja književnika Srbije.

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844