Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Vladimir Kecmanović o knjizi „Feliks“, Ivi Andriću i svojim uzorima: Moji romani neće u lektiru zbog psovki!

Vladimir Kecmanović predstavio je novo izdanje svog romana „Feliks“, u Beogradu. Knjiga je prošle godine dramatizovana i sada se sa uspehom izvodi na sceni Zvezdara teatra.
Vladimir Kecmanović o knjizi „Feliks“, Ivi Andriću i svojim uzorima: Moji romani neće u lektiru zbog psovki! - slika 1
„Feliks“ je 2007. dobio uglednu nagradu „Branko Ćopić“, a poznati pisac kaže za Kurir da je ovom knjigom privukao pažnju publike i kritike.

„Nekako sam s ovim delom postao afirmisani pisac. Uspeo sam da napravim iskorak u pisanju. U novom izdanju nisam pravio izmene. Čekao sam da izađe predstava kako bih i knjigu objavio za Lagunu“, priznaje pisac.

U „Feliksu“ je Kecmanović uspeo da izgradi veoma prepoznatljiv stil i kratke rečenice, ali ne smatra da je dobro ovo delo porediti s Dostojevskim.
Vladimir Kecmanović o knjizi „Feliks“, Ivi Andriću i svojim uzorima: Moji romani neće u lektiru zbog psovki! - slika 2
„Prvi deo romana replika je na Gogoljeve 'Mrtve duše', a drugi na Tomasa Mana i njegovog 'Feliksa Krula'. Nije mi Dostojevski bio prvi na pameti“, objašnjava Kecamnović i priznaje da je nesvesno najviše kopirao Ivu Andrića.

„Do Andrića držim kao i do nekih drugih pisaca. On mi je svesno bio uzor u 'Osami', a nesvesno u romanu 'Top je bio vreo'. U 'Topu' mi je na pameti bila Agota Krištof, a svi su pominjali Andrića. Posle sam razmišljao da sam u tom romanu opisao odnose u Bosni, kojima je već i Andrić posvetio celo svoje delo. 'Top je bio vreo' sigurno ne bi bio tako redukovan da sam morao neke stvari da objašnjavam“, naglašava Kecmanović.

Pisac se uključio u polemiku i osudio izbacivanje iz lektire „Revizora“ i „Zone Zamfirove“, ali smatra da će teško neko njegovo delo biti obavezno štivo za đake.

„U mojim knjigama ima dosta psovki. Mislim da zato neće biti podobno da jednog dana uđu u lektiru. Za našu decu važniji su 'Revizor' i 'Zona Zamfirova' od Edgara Alana Poa i 'Frankenštajna', koje i ja izuzetno volim“, kroz osmeh konstatuje Kecmanović.

Izvor : Kurir

Autor: Vladimir Kecmanović

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Vladimir Kecmanović

Vladimir Kecmanović

Vladimir Kecmanović (Sarajevo, 1972) diplomirao je na Filološkom fakultetu u Beogradu, na Katedri za opštu književnost sa teorijom književnosti. Objavio je romane Poslednja šansa (1999), Sadržaj šupljine (2001), Feliks (2007), Top je bio vreo (2008), Sibir (2011), Osama (2015), Kad đavoli polete (2022) i zbirke pripovedaka Zidovi koji se ruše (2012), Kao u sobi sa ogledalima (2017). Sa Dejanom Stojiljkovićem objavio je roman Kainov ožiljak (2014) i trilogiju „Nemanjići“: U ime oca (2016), Dva orla (2016) i U ime sina (2017). Objavio je i esejističko-biografsku knjigu Das ist Princip! (2014), kao i istorijsko-esejističku hroniku Dva krsta i jedna krv (2017). Sa istoričarem Predragom Markovićem napisao je knjigu Tito, pogovor (2012). Dobitnik je stipendije Fondacije „Borislav Pekić“ i nagrada „Branko Ćopić“, „Meša Selimović“, „Hit libris“, „Vitez srpske književnosti“, „Pečat vremena“, „Pero despota Stefana“, „Teslina golubica“, „Krst vožda Đorđa Stratimirovića“, „Zlatni beočug“, Velike nagrade „Ivo Andrić“ Andrićevog instituta u Andrićgradu, kao i Andrićeve nagrade za priču „Ratne igre“ iz zbirke Kao u sobi sa ogledalima. Roman Kad đavoli polete dobio je Vitalovu nagradu. Kecmanovićeva proza doživela je više filmskih, pozorišnih i dramskih adaptacija i prevedena je na engleski, francuski, nemački, ukrajinski, mađarski i rumunski jezik. Prevod romana Top je bio vreo (The Canon Was Red Hot) nominovan je za nagradu „Dablin impac“, koja se u Dablinu dodeljuje za najbolji roman na engleskom jeziku. Vladimir Kecmanović je stalni kolumnista lista Politika. Povremeno piše za više medija u zemlji i u okruženju. Vlasnik je i urednik izdavačke kuće VIA. Scenarista je serija Senke nad Balkanom i Državni službenik. Član je književne grupe P–70 („Proza na putu“) i Srpskog književnog društva. Živi i radi u Beogradu.

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844