Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Kamila Šamsi – Bog u svakom kamenu / Jedna istorija, rat, prijateljstvo i arheologija

Mnogo romana postoji čija je radnja smeštena u jedan od dva svetska rata, mnogo romana je napisano i inspirisano tužnim životnim sudbinama. Najviše smo čitali priče Nemaca, Britanaca, Amerikanaca, pa i Srba; i manje – više znamo kako se sve odvijalo na zapadnoj polovini zemaljske kugle. Ono što nas Bog u svakom kamenu, novi roman Pakistanske spisateljice Kamile Šamsi (koja piše na engleskom jeziku) uči je, ne samo istorija Persije i sadašnjeg Pakistana, već i to kako je Prvi svetski rat zapamćen na Bliskom istoku. Osim tužne priče rata i nereda u Pešavaru (koji je danas glavni grad pakistanske provincije Hajber-Pahtunva), ovo je priča o jednoj prošlosti i budućnosti te jedne prošlosti, bratstvu, prijateljstvu, ljubavi i izdaji.

Kamila Šamsi najnoviji roman započinje pričom smeštenom u davnoj 515. godini pre nove ere, koja na dve strane govori o putovanju drevnog istraživača Skilaksa koji je dobio zadatak od tadašnjeg kralja Daria da plovi rekom Indom; a on, simbolično, svoje putovanje počinje u Pešavaru (tadašnjem Kaspatiru). U Šamsijevoj verziji, kralj Dario poklanja Skilaksu srebrni venac kao znak zahvalnosti, ne sluteći da će ga nekoliko godina kasnije, kada izbije rat, Skilaks izdati i stati na stranu svog naroda koji će se boriti protiv kralja, i u toj borbi izgubiti poklon koji je dobio.

Upravo je taj poklon i razlog početka priče Bog u svakom kamenu. 1914. godine, mlada Engleskinja Vivijan Rouz Spenser se priključuje turskoj arheološkoj ekspediciji Tahsin-bega. Jedan od glavnih ciljeva u životu Tahsin-bega je da pronađe davno izgubljen srebrni venac, dok u istom trenutku sama Vivijan uspeva da dođe do svog prvog arheološkog otkrića – Zevsovog hrama. Vivijanovo i Tahsinovo prijateljstvo će se uskoro pretvoriti u ljubavnu avanturu, a nakon početka Prvog svetskog rata, Vivijan će se vratiti u London, a iz Londona će sama krenuti za Pešavar, bez Tahsin-bega. Sa druge strane, tu je priča mladog vojnika Kajuma, koji iz Evrope putuje u svoj rodni grad Pešavar, u nepoznatu budućnost nakon što u bitci gubi oko.

U Pešavaru, Vivijan će se sprijateljiti sa dvanaestogodišnjim Nadžimom, koji će se i previše zainteresovati za arheologiju i istoriju, i mlada Engleskinja će ga nazvati ”Herodotom Pešavara”. Vivijan i on će stvoriti posebnu vezu koja će rezultirati time što će Nadžim poželeti da postane pomoćnik kustosa u muzeju. Tek kasnije će Vivijan saznati da je Nadžim mlađi brat Kajuma koga je upoznala u vozu za ovaj stari grad. U samom gradu tadašnje Persije, nekadašnjem kraljevstvu budizma, Vivijan će se pronaći, ali mir neće trajati dugo.

On je davno prestao da bude rana na mesu, sada je zašao mnogo dublje, bio nevidljiv za one koji je gledaju, postao je krhkost njenih kostiju, večna usamljenost njenog srca.

Cela priča odvija se u dva vremena – u toku 1914/1915. godine, i 15 godina kasnije, 1930. godine kada će ”tajanstvena žena” zelenih očiju ponovo spojiti Vivijan i Kajuma, a njena simbolika daje potpuno novu čar priči. Ta 1930. godina je posebno bitna zbog nove tragedije koja utiče na protagoniste ovog romana – a posebno mesto u romanu ima i Ulica Pripovedača gde se ta tragedija dogodila 23. aprila 1930. godine. U pitanju je masakr koji se desio na pijaci Kisa Kavani Bazar (takođe poznata i kao Pijaca Pripovedača, ili pijaca u Ulici Pripovedača), u cilju nezavisnosti Indije od Britanaca. Masakr Kisa Kavani Bazar predstavlja jedan od većih trzaja u istoriji Britanske Indije (dela koji je današnji Pakistan) a broj mrtvih prevazilazi 300. Kamila Šamsi u romanu Bog u svakom kamenu uspeva na odličan način da dočara atmosferu prilikom tragedije ali i da iz te tačke razvije priču svojih protagonista.

Bog u svakom kamenu je priča pre svega o istoriji i ljudskim životima, prijateljstvu, bratstvu i snalaženju u drugoj državi i drugoj kulturi. Iako je Šamsi možda mnogo bolji posao odradila u prošlom romanu Spaljene senke što se tiče samih glavnih likova romana i način na koji su razrađeni, ovaj roman predstavlja nešto što se ne viđa često u književnosti – dosta istorije, i to istorije naroda i kulture na koju nismo navikli i o kojoj nismo čitali, i na sve to, u doba rata i pobuna. Nije ni čudo što se ovaj roman našao u užem izboru za nagradu Baileys ove godine koja nagrađuje romane ženskih pisaca.

Ukoliko ste ljubitelj istorije ili arheologije, onda je ovo definitivno roman za Vas. Ako niste, možete je probati; jer su rečenice Kamile Šamsi toliko dobre da sama priča i ne mora da bude najbolja – simbolike ima svuda, a na Vama je da igrate igru pogađanja i istraživanja kako bi saznali na šta je Kamila tačno mislila i samim tim osetite tu skrivenu draž koju knjiga nosi. Jedan deo misterije je i u samom naslovu – zašto je to Bog u svakom kamenu?

”Vi živite u svojoj istoriji, mi živimo u svojoj.”

Autor: Marko Kovačević
Izvor: bukmarkic.com

Autor: Kamila Šamsi

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Kamila Šamsi

Kamila Šamsi

Kamila Šamsi je rođena 1973. u Karačiju, u Pakistanu. Studirala je i predavala u Sjedinjenim Državama. Dva prethodna romana Kartografija i Razbijeni stihovi, osvojila su nagrade Pakistanske akademije kjniževnosti. Piše za Gardijan (VB) i često nastupa na Bi-Bi-Siju. 

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844