Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

10 činjenica o romanu „Stakleno zvono“ Silvije Plat

Stakleno zvono“ je jedini roman pesnikinje Silvije Plat. Objavljen mesec dana pre njenog samoubistva u 30 godini, roman priča o mladoj ženi Ester Grinvud koja prolazi kroz nervni slom, pokušaj samoubistva i terapiju elektrošokovima u bolnici. Roman i brojne briljantne pesme koje je Plat napisala neposredno pre svoje smrti značajne su i danas, decenijama kasnije.
10 činjenica o romanu „Stakleno zvono“  Silvije Plat - slika 1
1. Silvija je želela da napiše bestseler poput romana „The Snake Pit“.

Plat je uvek gledala na „Stakleno zvono“ kao na roman „u trendu“, napisan isključivo iz komercijalnih razloga. Želela je da napiše nešto poput romana Meri Džejn Vard „The Snake Pit“ iz 1946. godine. Kao i „Stakleno zvono“, knjiga Meri Džejn Vard govori o njenom iskustvu na psihijatrijskoj klinici. 1956. godine, autorka je napisala u svom dnevniku: „Moram da napišem nešto kao 'The Snake Pit'. Na tržištu raste interesovanje za stvari vezane za psihijatrijske klinike. Budala sam ako to ne obradim i ne izdam.“

2. Priča je bazirana na „gostujućem uredništvu“ Silvije Plat u časopisu Madmoazel.

U prvoj polovini romana Ester, preko studentskog konkursa, dobija priliku da bude gostujući urednik časopisa Ženski dan, baš kao što je to Silvija bila u časopisu Madmoazel 1953. godine. (Među drugim gostujućim urednicima bile su i Džoan Didion i En Biti.) Iskustva u romanu zasnovana su na stvarnim osobama i događajima. Na primer, lik Filomene baziran je na Silvijinoj književnoj mentorki Oliv Higins Pruti. Scena u kojoj Ester sama pojede celu činiju kavijara prikazuje čin koji je i autorka uradila.

3. Kao i Silvija, Ester je pokušala da se ubije i poslata je na lečenje

Pošto se vratila iz Njujorka, Ester saznaje da nije primljena na kurs kratke priče, što ubrzava njenu depresiju. I Silvija je odbijena na Harvardu i nije uspela da uđe na kurs za kratku priču koju je vodio poznati književni kritičar i teoretičar Frenk O' Konor. Pokušaj Esterinog samoubistva pilulama za spavanje i njeno zavlačenje u ispust na sedmom spratu, prikazani u romanu, reflektuju ponašanje autorke, sve do detalja kada Ester napušta majku i seče svoje lice. Kao i Plat, Ester je nađena posle tri dana i poslata na lečenje. Pesnikinja je bila u bolnici Meklin u Masačusetsu, na kojoj su se između ostalih lečili i Robert Louel, En Sekston, Dejvid Foster Volas, Džejms Tejlor i Rej Čarls.

4. Posle nekoliko godina spisateljske blokade, Silvija Plat je napisala roman veoma brzo

Plat je nekoliko puta pokušavala da piše o svom nervnom slomu, ali je bila u beznadežnoj kreativnoj blokadi. A onda, 1961. godine, kada je njena zbirka pesama „Kolos“ prihvaćena za izdavanje, blokada je iznenada nestala. Po tvrđenju njenog supruga Teda Hjuza, posle jedne „noći inspiracije“, počela je „velikom brzinom“ da radi na romanu svakog jutra. Prvu verziju je završila posle 70 dana.

5. Američki izdavači su odbili knjigu

Kada je Silvija Plat dobila predujam od 2080 dolara za pisanje romana od izdavača Harper & Rou, sigurno je mislila da je izdavanje knjige rešena stvar. Ali izdavač je odbio „Stakleno zvono“, nazvavši ga „razočaravajućim, detinjastim i preopširnim“. Iako je britanski izdavač Vilijam Hajneman prihvatio knjigu, Plat je i dalje imala problem da nađe izdavača u Americi. „Mislimo da u književnom smislu, niste uspeli da uspešno iskoristite materijal“, napisao je jedan urednik.

6. „Stakleno zvono“ je objavljeno pod imenom Viktorija Lukas

Plat je koristila pseudonim iz dva razloga: prvo, da bi zaštitila ljude koji se pominju u knjizi – ne samo što bi roman, da je objavljen pod pravim imenom, osramotio njenu majku, već je izdavač brinuo i o sudskim tužbama. Autorka je takođe želela da zaštiti svoju ozbiljnu književnu reputaciju od svog komercijalnog romana, ali i da spreči predrasudu da se na knjigu gleda kao na delo pesnika.

Izvorno, Ester je trebalo da se zove Viktorija Lukas, ali je urednik ubedio spisateljicu da joj promeni ime. Složila se i nazvala junakinju Ester Grinvud.

7. „Stakleno zvono“ nije dobilo pažnju koju je Plat očekivala

Kada je roman objavljen 1963. godine, nije delovalo da će postati književna senzacija. Kritike nisu bile poražavajuće, neke su čak bile i pozitivne, ali većinom su bile ravnodušne. Kao što je En Stivenson napisala u biografiji „Bitter fame“: „Viktoriju Lukas treba potapšati po glavi zbog dobrog pisanja, kritikovati zbog slabog zapleta, i na kraju zanemariti.“ Ovo razočaranje je stiglo u kritičnom životnom trenutku. Silvija Plat je za manje od mesec dana oduzela sebi život.

8. Majka Silvije Plat nije želela da roman izađe u Americi

„Stakleno zvono“ je objavljeno pod imenom Silvije Plat 1966. godine u Engleskoj, ali u SAD nije sve do 1971. Majka pesnikinje, Aurelija, nije želela da se ljudi koje zna prepoznaju u romanu, smatrajući da knjiga iskazuje „najgoru nezahvalnost“ prema prijateljima i porodici Silvije Plat. Hjuz je, na veliko Aurelijino razočarenje, konačno objavio roman u SAD, jer mu je bio potreban novac da kupi kuću na selu.

9. Po knjizi je snimljen film 1979. godine

Na sreću ili na žalost…

10. Ovo je jedini roman Silvije Plat… ili možda nije?

Pre smrti, Silvija Plat je radila na još jednom romanu nazvanom „Double Exposure“ a ponekad i „Doubletake“, o slomu njenog braka sa Hjuzom. Autorka je rekla prijateljima da je bolji od „Staklenog zvona“ i da se zbog njega „smejala i smejala, i ako mogu sada da se smejem onda mora da je to pakleno zabavna stvar.“ Da li je završila roman ostalo je nejasno. Hjuz je prvo tvrdio da knjiga ima 130 stranica, ali kasnije je taj broj sveo na 60 ili 70. U svakom slučaju, on tvrdi da je roman nestao 1970. godine. Nadajmo se da će se jednoga dana odnekud pojaviti.

Izvor: mentalfloss.com   

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844