Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

25 interesantnih činjenica iz „Kratke istorije bezmalo svačega“ Bila Brajsona

Za jednu knjigu možemo reći da je snažna ako nas odmah po završetku čitanja navede da potražimo slične. Kada sam završila sa čitanjem ove fantastične knjige, poželela sam da čitam isključivo naučno štivo.
25 interesantnih činjenica iz „Kratke istorije bezmalo svačega“ Bila Brajsona - slika 1
Brajson kombinuje neverovatne činjenice o svetu prirode sa zanimljivim pričama o velikim i često ekscentričnim umovima koji su otkrili njegove tajne. „Naučnički“ delovi su objašnjeni veoma jednostavnim terminima koje bi i laik poput mene mogao da razume i ima mnogo duhovitih primedbi i anegdota.

Da bismo vam probudili apetit, evo nekoliko činjenica iz knjige.

1. Sve što se može videti golim okom u našem solarnom sistemu, uključujući Sunce, planete i milijarde asteroida, čini manje od bilionitog dela svemira.

2. Svi se sećamo dijagrama našeg solarnog sistema iz škole, ali na dijagramu prave razmere, ako bi Zemlja bila veličine zrna graška, Pluton bi bio od nje udaljen milju i po.
25 interesantnih činjenica iz „Kratke istorije bezmalo svačega“ Bila Brajsona - slika 2
3. Rastojanje do ivice našeg solarnog sistema je 50.000 puta veće od našeg rastojanja do Plutona.

4. Na osnovu onoga što znamo, nema apsolutno nikakve mogućnosti da će čovek ikad uspeti da napusti naš solarni sistem.
25 interesantnih činjenica iz „Kratke istorije bezmalo svačega“ Bila Brajsona - slika 3
5. Isak Njutn bi se ponekad probudio ujutru i dok bi izvlačio noge iz kreveta, sedeo bi satima zaleđen zbog strujanja misli u glavi.

6. Njutnovi „Principi“ su objavljeni samo zahvaljujući Edmondu Haleju, koji ih je finansirao. Kraljevsko naučno društvo je imalo finansijskih poteškoća zbog toga što se izdanje „Istorija riba“, objavljeno godinu dana ranije, pokazalo promašajem.

7. Geolog i paleontolog Vilijam Bakland je nameravao da okusi svaku životinju na planeti.

8. Ričard Oven, koji je najpoznatiji po tome što je osmislio kovanicu „dinosaurus“, zaslužan je i za moderni koncept muzeja gde ne samo naučnici, već i obični ljudi mogu da dođu. Takođe je bio poznat i kao jedna od najzlobnijih osoba u istoriji nauke i jedina osoba koju je Darvin mrzeo. I izgledao je kao Ebenezer Skrudž iz „Božićne priče“.
25 interesantnih činjenica iz „Kratke istorije bezmalo svačega“ Bila Brajsona - slika 4
9. Karl Vilhelm Šele, jedan od osnivača moderne hemije, imao je naviku da pomiriše i okusi svaki novi element ili hemikaliju koju bi otkrio, uključujući one otrovne. Nađen je mrtav u 43. godini. Ubilo ga je njegovo poslednje otkriće.

10. Ubrzo nakon objavljivanja svoje ključne studije sa formulom, Albert Ajnštajn je aplicirao za posao predavača na fakultetu i profesora u srednjoj školi i u oba slučaja je odbijen.

11. Već četrdeset godina, kompanije koje upotrebljavaju olovo finansiraju studije posledica izloženosti ljudi na olovo i zbog tog zločina još uvek ne znamo opseg štete koju je olovo nanelo Zemlji i ljudskoj vrsti.

12. Ljudi koji se nađu direktno na putu meteora neće biti ubijeni udarcem meteora. Kompresovan vazduh na putu između njih i meteora će se zagrejati do 60.000 stepeni Celzijusa, zbog čega će momentalno ispariti.
25 interesantnih činjenica iz „Kratke istorije bezmalo svačega“ Bila Brajsona - slika 5
13. Geolozi Tokio nazivaju „gradom koji čeka da umre“. Knjiga je objavljena 2003, pre katastrofe u Fukušimi.

14. Prvih dana ronjenja uz pomoć pumpe i creva, ronioci su se bojali zastrašujuće pojave zvane „uvlačenje“, kada bi roniočevo celo telo bilo usisano u crevo i kacigu za ronjenje, a u odelu za ronjenje bi ostalo samo nešto kostiju i mesa. Joj.

15. Nuklearni otpad se decenijama bacao u okeane, uz pomoć hiljade plastičnih bubnjeva, koji bi ponekad bili bušeni mašinkama kako bi otpad lakše tonuo. A ja sam mislio da je Monti Berns iz „Simsonovih“ bio loš.

16. Riba od koje se prave riblji štapići je prvo bila bakalar, zatim zrakoperka, pa vrsta lososa i u poslednje vreme ponovo vrsta bakalara. Riba je sve ono što se može naći u okeanu.

17. Sluzavke su neverovatna stvorenja.
25 interesantnih činjenica iz „Kratke istorije bezmalo svačega“ Bila Brajsona - slika 6
18. Ljudsko telo ima oko 10 miliona različitih vrsta belih krvnih zrnaca i svako ima posebnu svrhu da uništi drugačijeg neprijatelja.

19. Imamo fosilne ostatke samo za jednu na svakih 120.000 vrsta koje su živele na Zemlji.

20. Krajem Perma je preminulo preko 95 % svih životinjskih vrsta koje smo otkrili iz tog perioda pomoću fosilnih ostataka.

21. Energija meteora koji je ubio dinosauruse je iznosila 100 miliona megatona, odnosno jedna bomba veličina bombe u Hirošimi po svakom čoveku na Zemlji.
25 interesantnih činjenica iz „Kratke istorije bezmalo svačega“ Bila Brajsona - slika 7
22. „Ne zanima te ništa sem pucnjave, pasa i hvatanja pacova. Bićeš sramota za sebe i za svoju porodicu.“ Reči Roberta Darvina upućene sinu Čarlsu, kada je video njegove ocene u školi.

23. Ironično, jedina stvar koju knjiga „O poreklu vrsta“ nije objasnila je poreklo vrsta.

24. Ljudsko telo sadrži 20 miliona kilometara namotane DNK.

25. Svako živo biće je detaljno razrađen prvobitni plan života. Sav život je jedno.

Nastavite da čitate!

Izvor: thisboysmind.wordpress.com

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844