Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Balardovo delo je dokaz da je potrebno živeti pre pisanja

Balardovo delo je dokaz da je potrebno živeti pre pisanja - slika 1
Kritičari su često komentarisali kontrast između preterano uštogljene atmosfere predgrađa Šeperton, u kojem je Balard živeo poslednjih pedesetak godina i mračnih, distopijskih svetova o kojima je pisao. Ali takvi komentari ne pogađaju poentu. Jer, upravo je Balard jedan od sve manjeg broja pisaca koji su zaista živeli život pre nego što su se upustili u pisanje. A njegovo pisanje je preplavljeno onim što je radio pre nego što je prvi put seo za pisaću mašinu.

Pre nego što je, krajem pedesetih godina, objavio svoju prvu kratku priču, Balard je već bio preživeo japansku okupaciju Šangaja, bio odvojen od svojih roditelja, interniran u logor za ratne zarobljenike u kojem je preživljavao jedući bube, pridružio se Kraljevskom ratnom vazduhoplovstvu i bio na službi u Kanadi, prodavao enciklopedije i radio kao nosač u „Kovent Garden“ marketu.

Balard je posedovao životno iskustvo kakvom gotovo nijedan moderan pisac ne može ni da se nada. Ako bismo to grubo uopštili, karijera većine mladih (uspešnih) pisaca odvija se na vrlo sličan način. Odlazite na univerzitet – ako je moguće na Oksford ili Kembridž – i studirate engleski. I dok ste tamo, počinjete da pišete roman i objavljujete ponešto u univerzitetskim časopisima. Nakon
Balardovo delo je dokaz da je potrebno živeti pre pisanja - slika 2
diplomiranja preselite se u London, upisujete postdiplomske studije iz kreativnog pisanja i latite se pisanja recenzija za neki književni dodatak dok peglate četvrtu verziju svog romana. A zatim objavljujete taj roman, koji dobija poneku pristojnu recenziju zahvaljujući poznanicima koje ste vremenom stekli, a proda se u tačno 317 primeraka.

Ali ipak, pojavi se neko ko vam ponudi ugovor za pisanje drugog romana i vaša karijera je u usponu. Od tog trenutka počinjete da živite metaživot. Pišete zato što pišete, a ne zato što zaista imate nešto zanimljivo da kažete. Vi verovatno pišete prilično dobro, ali trgujete stilom, a ne suštinom, a to je zbog toga što u životu nikad zapravo niste radili ništa osim pisanja.

Kod Balarda, poenta je u tome što je on imao i stil i suštinu. Poput Džozefa Helera i Kurta Vonegata, Balard je, takođe, odužio i odslužio svoje u stvarnom svetu i zbog toga je njegovo pisanje imalo psihološku i iskustvenu dubinu. Njegov život je zaista bio zanimljiv, a on ga je sa zanimanjem i proživeo.

Izvor: theguardian.com
Prevod; Maja Horvat

Autor: Dž. G. Balard

Podelite na društvenim mrežama:

Dž. G. Balard

Dž. G. Balard rođen je 1930. u Šangaju gde je njegov otac bio jedan od stranih biznismena koji su, po njegovim rečima, živeli američki san u Kini. U jeku Perl Harbora, Balard i njegova porodica bili su zatočeni u koncentracionom logoru gde su dočekali kraj rata. Vratili su se u Englesku 1946. godine. Posle neuspešnih studija medicine na Kembridžu i karijere pilota u RAF-u, krajem pedesetih godina XX veka počinje da piše kratke priče i postaje prepoznatljiv u žanru naučne fantastike. Od šezdesetih piše svoje najpoznatije romane koji dobijaju epitet „balardski“, a definiše ih distopijska modernost, turobni predeli stvoreni ljudskom rukom i psihološki uticaj tehnoloških, društvenih i ekoloških promena na ljude. Po romanu Sudar snimljen je kontroverzni film Dejvida Kronenberga. Roman Carstvo sunca iz 1984. Gardijan je nazvao „najboljim britanskim romanom o Drugom svetskom ratu“, a Stiven Spilberg je po njemu snimio kultni film. Dobrota žena svojevrsni je nastavak ovog romana. Godine 2008. dobio je Zlatnu PEN nagradu za izuzetna postignuća na polju književnosti. Umro je 2009. godine.

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844