Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

„Talentovani gospodin Ripli“ – Bolje biti lažni neko, nego stvarni niko

Gotovo dve decenije ranije knjiga je izašla u izdanju V.D.T. Pablišinga (Zagreb, 2000), nakon odličnog prijema istoimenog Mingelinog filma. Još tokom studija Hajsmitova počinje da piše, najpre scenarije za stripove, a potom i priče. Prvi roman „Stranci u vozu“, objavila je 1950. godine. Reč je knjizi koja će poslužiti kao predložak za Hičkokov film „Nepoznati iz Nord-ekspresa“. Posle nekoliko novela koje objavljuje pod pseudonimom Kler Morgan, izdaje roman „Talentovani gospodin Ripli“ (1955). Knjiga će biti ovenčana nagradom udruženja krimi-pisaca, a četiri godine kasnije uslediće i prva ekranizacija – film „U zenitu sunca“ (1959), francuskog reditelja Renea Klemana.

Četiri decenije kasnije „Talentovanog gospodina Riplija“ režiraće Britanac Entoni Mingela uz producentsku podršku Sidnija Polaka, sa Džudom Louom, Gvinet Paltrou i Metom Dejmonom u glavnim ulogama. Ovaj roman biće prvi u nizu knjiga Patriše Hajsmit u kojima se pojavljuje Tom Ripli, snalažljivi negativac koji živi od danas do sutra, na račun prevare i dosetljivosti. On će biti junak serije romana američke spisateljice, od kojih će većina dobiti ekranizacije (Vim Venders je prema romanu „Riplijeva igra“ snimio „Američkog prijatelja“ /1977/, a Lilijana Kavani će svoj film, iz 2002, nazvati identično naslovu romana). Generalno, za rano otkrivanje i vrtoglavu popularnost Hajsmitove biće zaslužni reditelji, koji su njene knjige pretakali u manje ili više uspešne filmove.

Roman „Talentovani gospodin Ripli“ je po mnogo čemu paradigmatski za Patrišu Hajsmit, i prvi put nas upoznaje sa njenim najkontroverznijim likom. Junak knjige, mladi Ripli je bez vrlina, ali sa sposobnošću da se prilagodi i dopadne. Bez manira i novca, on je talentovan jer ume da se pretvara da je školovan, učen, pa čak i bogat. Zaključiće da je bolje biti „lažni neko“ nego „stvarni niko“. Izvršiće niz prevara i prestupa uključujući i ubistvo, uzevši nakon toga identitet ubijenog, njegov stil i komoditet življenja.

Večna mladost i uživanje u suncem obasjanom jugu Italije krajem pedesetih godina, sladak je život o kome mašta čovek bez sopstvenog identiteta kakav je Tom Ripli. Za razliku od Hajsmitove, Mingela u filmu daje svoju karakterizaciju lika koja je prilično romantična i ne otkriva negativne strane Tomove ličnosti (snob, voajer, varalica). Reditelj potencira bezbrižan život u mediteranskom gradiću Mongibelo (koji ne postoji) i elitnom letovalištu Iskija, na kojima se sluša yez i zabavlja društvo dokone američke zlatne mladeži.

Teško je zamisliti žanrovsku, posebno kriminalističku literaturu bez sukoba dobra i zla. Zlo može biti predstavljeno privlačno, fascinatno ili romantično, dok se dobro može prikazati raznim drugim sredstvima (nezanimljivo, patetično), ali i ispod takve površine uvek ostaje dobro. Ne postoji osoba u istoriji moderne popularne književnosti koja je do te mere porekla ovakvu bipolarnu etičku sliku sveta kao Patriša Hajsmit. Umesto jednostavnog dvostranog sveta, njeni romani nude moralni vrtlog. U knjigama Hajsmitove svako je pomalo nevin, pomalo kriv, bilo da je reč o junacima i zlikovcima ili ćutljivoj većini koja je u drugom planu radnje.

Svet u kome se odvijaju događaji u njenim romanima je, kako je napisao Grem Grin, „klaustrofobičan i iracionalan“. Njega čine nesvodivi, ne uvek jednostavno definisani ljudi - zločinci za koje navijamo, nevini koji su ipak pomalo krivi, počinitelji koje su na zločin nagnale okolnosti i pravednici koje ispravnost čini odbojnima. Bavljenje negativcem kao središnjim likom koji traži čitateljsku naklonost bila je novost u kriminalističkim romanima angloameričkog kruga, za razliku od francuske tradicije pustolovno-kriminalističkih romana gde su, na primer, Fantomas i Arsen Lupen zauzimali istaknuta mesta.

Autor: Siniša Kovačević
Izvor: Dnevnik

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844