Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

U čast piscu oštrog pera: 10 najzanimljivijih činjenica o Branislavu Nušiću

Pre 160 godina rodio se velikan srpske književnosti Branislav Nušić, a ove godine se navršava 100 godina od prvog objavljivanja njegove „Autobiografije“, nastale povodom jubileja 45 godina književnog rada i 60 godina života. Svojim obimnim komediografskim opusom Nušić se nadovezao na stvaralaštvo Jovana Sterije Popovića i Koste Trifkovića. Za sebe je govorio da je prvenstveno humorista a ne satiričar, ali dodao i sledeće: „Samo ne pristajem da nisam izvrgao podsmehu i ruglu sve pojave našeg domaćeg i javnog života.“ Sledi 10 činjenica koje možda niste znali o ovom velikom piscu.
U čast piscu oštrog pera: 10 najzanimljivijih činjenica o Branislavu Nušiću - slika 1
1. Rođen pod drugim imenom

Branislav Nušić je po rođenju dobio ime Alkibijad Nuša. Na svet je došao u Beogradu, a detinjstvo proveo u Smederevu, da bi se zbog školovanja ponovo vratio u Beograd. Postavši punoletan zvanično je promenio ime u Branislav Nušić.

2. Prva komedija iz pera tinejdžera

Nušić je svoju prvu komediju „Narodni poslanik “ napisao sa svega 19 godina, ali je ona postavljena na scenu tek 13 godina kasnije, 1896. godine, zbog političke nepodobnosti​. Sličnu sudbinu imaće još jedno njegovo poznato delo.

3. Sumnjivo „Sumnjivo lice

Ovu komediju napisao je 1887. godine, ali je postavljena na scenu tek 35 godina kasnije, 29. maja 1923. godine​.

4. Politički angažman

Nušić je bio član opozicione Radikalne stranke kao mladić, a njegov satirični pesnički rad „Dva raba“ oštro je kritikovao tadašnji režim i doveo ga je u sukob sa kraljem Milanom Obrenovićem, zbog čega je završio u zatvoru​. Jednu od dve godine kazne odslužio je zbog pomilovanja koje je dobio zahvaljujući molbi svog oca.

5. Služba u diplomatiji

Radio kao diplomata u Bitolju i Prištini, gde je bio svedok stradanja srpskog naroda. Ta iskustva opisao je u „Pismima konzula“.​ Tokom službe se 1893. godine oženio Darinkom, ćerkom trgovca.

6. Pseudonim Ben Akiba

Osim pod svojim imenom, pisao je i pod pseudonimom Ben Akiba, koristeći ovaj alias za satirične i humorističke radove​​.

7. Osnivač prvog dečjeg pozorišta

Nakon što je postavljen za sekretara Ministarstva prosvete, dramaturga Narodnog pozorišta u Beogradu, pa upravnika Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu, Nušić je zajedno sa učiteljem Mihajlom Sretenovićem osnovao prvo dečje pozorište u Srbiji, u kojem su uloge tumačila isključivo deca​, a među njima i deca slavnog pisca.

8. Gubitak sina u ratu

Njegov jedini sin Strahinja Ban poginuo je kao vojnik u Prvom svetskom ratu. Nušić je o njemu retko govorio, ali je romanom „Devetstopetnaesta“ podigao svojevrsni spomenik njegovoj hrabrosti​.

9. Bez njega ne bi bilo pozorišta „Boško Buha“

Pred kraj života, Nušić je pomogao u osnivanju dečjeg pozorišta u Beogradu, koje danas, zahvaljujući njegovoj ćerki Margiti Predić-Nušić, nosi naziv „Boško Buha“.

10. Kritičar društva

Kroz svoje komedije, poput „Sumnjivog lica“ i „Gospođe ministarke“, Nušić je često oštro kritikovao društvenu birokratiju i malograđanštinu​. U svojim delima ovekovečio svakodnevicu srpskog društva na prelazu dva veka u kojima je živeo, a njegove sociološke analize su i do danas ostale primenljive na društvo.

11. Dug put do slave

Iako danas slovi za jednog od najznačajnijih srpskih pisaca, u svoje vreme Nušić nije odmah dobio priznanje. Njegov talent je kritika dugo potcenjivala​. Međutim, to se promenilo, a 19. januara 1938. godine, na dan njegove smrti, fasada zgrade beogradskog Narodnog pozorišta bila je uvijena u crno platno.

Autor: Branislav Nušić

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Branislav Nušić

Branislav Nušić

Komediograf, pripovedač, romanopisac, novinar i diplomata Branislav Nušić rođen je u Beogradu 20. oktobra 1864. godine u cincarskoj porodici kao Alkibijad Nuša. Detinjstvo je proveo u Smederevu gde je završio osnovnu školu i prve dve godine gimnazije. Maturirao je u Beogradu, započeo studije prva u Gracu i diplomirao na beogradskoj Velikoj školi. Postavši punoletan zvanično je promenio ime u Branislav Nušić. U devetnaestoj godini napisao je svoju prvu komediju Narodni poslanik koja će zbog političke nepodobnosti biti postavljena na scenu trinaest godina kasnije. Sličnu sudbinu imala je i njegova druga komedija Sumnjivo lice koja će na izviđenje čekati više od tri decenije. Kao dobrovoljac učestvovao je u srpsko-bugarskom ratu 1885. što je opisao u zbirci Pripovetke jednog kaplara. Zbog satirične pesme „Dva raba“ u kojoj je uvredio kralja Milana osuđen je 1888. na dve godine zatvora u Požarevcu ali je posle godinu dana pomilovan. Na robiji je pisao priče kasnije okupljene u knjigu Listići i komediju Protekcija. Sledećih deset godina provodi u diplomatskoj službi u konzulatima u Osmanskom carstvu, u Bitolju, Skoplju, Solunu, Serezu i Prištini. Tokom službovanja u konzulatu u Prištini bio je svedok stradanja srpskog stanovništva na Kosovu i Metohiji što je opiso u svojim konzulskim pismima. Godine 1900. postavljen je za sekretara Ministarstva prosvete. Ubrzo nakon toga postao je dramaturg Narodnog pozorišta u Beogradu a 1904. godine imenovan je za upravnika Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu. Nakon godinu dana preselio se u Beograd gde se bavio novinarstvom. Osim pod svojim imenom pisao je i šaljive feljtone u Politici pod pseudonimom „Ben Akiba“. Od 1912. boravio je u Bitolj kao državni službenik a 1913. godine osnovao je pozorište u Skoplju. Povlači se sa vojskom kroz Albaniju tokom Prvog svetskog rata i potom boravi u Italiji, Švajcarskoj i Francuskoj. Nakon rata Nušić je postavljen za prvog upravnika Umetničkog odseka Ministarstva prosvete. Na ovoj poziciji je ostao do 1923. godine kada je postao upravnik Narodnog pozorišta u Sarajevu da bi se 1927. godine vratio u Beograd. Za redovnog člana Srpske kraljevske akademije izabran je 1933. Autor je prvog udžbenika retorike kod nas (1934) a dao je i važan doprinos razvoju srpske fotografije. Preminuo je 19. januara 1938. Tog dana fasada zgrade beogradskog Narodnog pozorišta bila je uvijena u crno platno. Svojim obimnim komediografskim opusom Nušić se nadovezuje na stvaralaštvo Jovana Sterije Popovića i Koste Trifkovića. U njegovom književnom radu mogu se izdvojiti tri perioda: prvi od osamdestih godina do kraja devetnaestog veka kada piše društvene komedije; drugi period od 1889. do 1929. godine kada je posvećen ozbiljnoj drami, različitim proznim žanrovima i vodviljskoj komediji; u trećem periodu koji otpočinje Gospođom ministrakom (1929), ponovo se vraća društvenoj komediji. Nušić je za sebe rekao da je prvenstveno humorista a ne satiričar ali dodao je i ovo: „Samo ne pristajem da nisam izvrgao podsmehu i ruglu sve pojave našeg domaćeg i javnog života.“ Najznačajnija dela: Komedije: Narodni poslanik (napisana 1883, izvedena 1896.), Sumnjivo lice (napisana 1888, izvedena 1923.), Protekcija (1889), Običan čovek (1899), Svet (1906), Put oko sveta (1910), Gospođa ministarka (1929), Mister Dolar (1932), Ujež (1933), Beograd nekad i sad (1933), Ožalošćena porodica (1934), Dr (1936), Pokojnik (1937), Vlast (nedovršena). Drame: Tako je moralo biti (1900), Pučina (1901), Greh za greh (1903), Jesenja kiša (1907), Iza božjih leđa (1909). Tragedije: Nahod (1923). Jednočinke: Knez Ivo od Semberije (1900), Danak u krvi (1907), Hadži-Loja (1908). Pripovetke: Pripovetke jednog kaplara (1886), Listići (1890), Ramazanske večeri (1898). Romani: Opštinsko dete (1902), Devetsto petnaesta (1921), Hajduci (1933). Autobiografska proza: Autobiografija (1924). Putopisi: Kraj obala Ohridskog jezera (1894), Kosovo: opis zemlje i naroda (1902).

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844