Vladimir Đurić Đura: Deset knjiga zbog kojih sam napisao roman „London“

Šetnja kroz metafizičko carstvo praškog genija. Pročitao sam knjigu nekoliko puta i uvek mi je bila zanimljiva. Posebno scena u kojoj Zemljomer K progonjen u snu u zadimljenoj gostionici na brzaka vodi ljubav sa krčmaricom. Udaljeni zamak do kog se ne može stići. Atmosferu ovog romana želeo sam potajno da imam i u mom romanu „London“.
„Divni Gubitnici“ – Leonard Koen
Roman o indijanskom duhu Katarine Tikevitede. I o studentima ljubavi i književnosti, prepun poezije i bizarnog seksa. Kada bih god pročitao par strana ove knjige uzeo bih gitaru i pravio pesme ili pisao ljubavne romane.
„Orlov dar“ – Karlos Kastaneda
Bio sam par godina bukvalno omađijan Kastanedinim knjigama kao mlad. O toj čudnoj mladosti najbolje pročitati moj roman „London“.
„Nasuprot“ – Joris Uismans
Dezesent je pravi dekadentni superheroj. On je u stanju da u svom dvorcu satima razmišlja o boji zidova. Nijansa kajsije koju odabere posle dvadesetak strana razmišljanja o bojama, najviše prija oku. Opis crne mise u drugom Uismansovom romanu „Tamo dole“, takođe je vrhunsko delo.
„Aleksandrijski kvartet“ – Lorens Darel
Ovaj roman je sam po sebi poezija, kao i romani Koena ili Crnjanskog. Koliko strasti u mističnom egipatskom gradu. Čitao sam ga u Londonu.
„Sidarta“ – Herman Hese
Ovu knjigu sam čitao više puta. Roman „London“ je nastao direktno pod uticajem „Sidarte“. Struktura romana je slična, kao i odeljak sa učiteljicom ljubavi.
„Demijan“ – Herman Hese
Demijan je veoma značajan kao inspiracija za lik Jana. Misteriozni učitelj koji objašnjava tajne nevidljivog sveta je pravi roman inicijacije.
„Agonija romantizma“ – Mario Prac
Prelepa studija o omiljenim junacima dekadencije od Obija Berdslija do Svinburna. Klara iz mog romana je tipična dekadentna fin de siècle heroina.
„Kad su cvetale tikve“ – Dragoslav Mihajlović
Roman prepun poezije o beogradskim momcima sa ulice. Crni Beograd zna da bude lep.
„Roman o Londonu“ – Miloš Crnjanski
Tužna priča koja se dešava u velikom sivom gradu Londonu, veliki srpski pisac tačno je opisao dekadenciju i sumrak aristokratskog pogleda na svet prikazana kroz lik Kneza Rjepnina.



















