Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Moguće čitanje Lejle Lalami: „Mavrov izveštaj“

Marokanska književnica Lejla Lalami (rođena 1968. godine) piše romane, eseje, predaje kreativno pisanje na Kalifornijskom univerzitetu Riversajd. Njen roman „Mavrov izveštaj“, u izdanju beogradske Lagune, prvo je delo ove autorke prevedeno na srpski jezik.

Lejla Lalami eseje i kritike objavljuje u „Los Anđeles tajmsu“, „Vašington postu“, „Gardijanu“, „Njujork tajmsu“... Svoj maternji, arapski jezik, zamenila je engleskim i u pisanju lepe književnosti. Njen treći roman „Mavrov izveštaj“ napisan je na engleskom i postigao je vrtoglav uspeh u Sjedinjenim Državama. Ovenčan je Američkom književnom nagradom, Arapsko-američkom nagradom, bio je u finalu za Pulicera, proglašen je knjigom godine časopisa „Kirkus“...

„Mavrov izveštaj“ je priča o španskom osvajanju današnje Floride i Meksika početkom šesnaestog veka, ispripovedana iz perspektive crnog roba, muslimana, poreklom iz Severne Afrike, odnosno Maroka. Pripovedač je realan čovek čije se ime pominje u putopisu Kabeze de Vake nastalom tokom osvajanja, u tom tekstu on je „Estebaniko, arapski crnac iz Azemura“. U spisu iz šesnaestog veka o robu nije moglo ni biti više reči od prostog navođenja podataka i upravo to je bio okidač za početak priče. Lejla Lalami fikcionalizuje špansko osvajanje, pripoveda o onome o čemu ne postoje pisani tragovi. O životu roba muslimanske vere kojem su promenili i ime i veru, koji se pred iskušenjima pokazao sposobnijim i moralnijim od svojih gospodara i na, ne baš sasvim eksplicitnom kraju romana, uspeo da „ukrade“ slobodu.

Ta neuobičajena perspektiva za priču o kolonijalizmu dovela je do još jednog važnog politički nekorektnog obrta: osvajači u kulminaciji romana postaju robovi indijanaca koje su prethodno pljačkali, silovali i ubijali. Ovaj preokret je dobro izveden i omogućava autorki da implicitno kaže svoje političke, ideološke i etičke stavove, i da ih kaže na umetnički uverljiv način. Nije slučajno što je pravo ime glavnog junaka Muhamed, kao ni zaplet po kom je on postao rob zato što je sam sebe prodao da bi majci i braći obezbedio novac za preživljavanje. Prorok i spasenje, islam i hrišćanstvo, delikatno se prepliću u romanu koji stvara autorka stasala u jednoj a živeći u drugoj tradiciji, dok je neka vrsta objektivnog posmatrača indijanska civilizacija koju akteri priče uništavaju.

Jedan od važnih slojeva romana je oda pripovedanju, pričanju priče kao jedine „istine“ koja će ostati iza nas. Junak romana zapisuje: „... kako su krajnje neobični običaji Kastiljanaca: samo zbog toga što nešto proglase, oni veruju da tako i jeste. Sad znam da su ti osvajači, kao i mnogi drugi pre njih, a bez sumnje i poput onih posle njih, držali govore ne da bi izrekli istinu, nego da bi je stvorili“.

Tolstojev pogovor „Ratu i miru“, ili nešto bliži primer iz savremene književnosti  ̶  Ljosin roman „Keltov san“ ostali su Lalamijevoj nedostižni uzori, ali „Mavrov izveštaj“ ima svoje kvalitete koji ga čine vrednim čitanja. To su pre svega veština pripovedanja kojom autorka vodi čitaoca na uzbudljivo putovanje kroz zamršeni splet istorijskih događaja, geografska i antropološka otkrića; zatim gotovo poetičan način na koji izriče sudove: „Kada smo naišli na reku, primetio sam da niko od Kastiljanaca nije ni pomislio da joj da ime; prestali su da misle o sebi kao o nepobedivim gospodarima ovoga sveta, čija je dužnost da ga prevedu u reči“; na kraju ne treba potceniti ni sposobnost Lejle Lalami da govoreći o dalekoj prošlosti izrekne istinu o savremenom svetu.

Autor: Sanja Milić
Objavljeno u emisiji „Kulturni krugovi“

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844