Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Priče o Merama - Broj prijatelja

Prvi ponedeljak u mesecu donosi ekskluzivno za čitaoce Laguninog sajta www.laguna.rs novu priču Gorana Petrovića iz ciklusa „Priče o Merama“.

Broj prijatelja

018-broj-prijatelja-c
Stoni fudbal se nalazio odmah iza ugla, stotinak metara niz Ulicu cara Dušana. Tu je, između tada novih stambenih zgrada, nekim čudom preostalo dvorište sa nekoliko kućica sirotinjskih porodica, a u njemu sto za kojim je uvek bilo igrača, dečurlije iz kraja. Ne sećam se imena vlasnika, ali pamtim da je bio punačak, stariji Rom. Nikada ga nisam video kako stoji, govorilo se da ima neku muku sa proširenim venama. Navodno je boljku „zaradio“ kao harmonikaš, od večeri do jutra svirajući po kafanama i svadbama. Težak je to instrument, sve teži kako noć odmiče, a najteži je kada goste obuzme piće, pa se osile, počnu od muzičara da izvoljevaju nemoguće...

I tako, pošto zbog slabosti u nogama nije više svirao, vlasnik stola je sada samo sedeo na klupi uza zid svoje kućice, u hladu držeći „kasu“ – dve obijene poklopljene šerpe, plavu sa žetonima i crvenu sa kovanicama kojima smo plaćali zabavu. Dabome, ovaj „posao“ nije bio prijavljen vlastima, pa nas je on stalno opominjao da ako neko dođe, „primera radi, narodna milicija“, treba da kažemo da smo svi mi njegovi prijatelji, da on ne naplaćuje korišćenje stonog fudbala, već ga u dvorištu drži samo radi druženja. Mada to i nije bilo daleko od istine, jer kada nismo imali novca, dopuštao nam je da igramo besplatno. Naglašavam, ne na veresiju, već besplatno. Umeo je da kaže da čoveka najviše „umara“ to ako pamti ko mu šta duguje...

A onda je „narodna milicija“ zaista došla. U množini. Bila su to čak dva pozornika i inspektor u civilu, kao da je reč o proneveri u Službi društvenog knjigovodstva, a ne o ilegalnom posedovanju jednog stonog fudbala. Verovatno su komšije prijavile slučaj, jer je u sirotinjskom dvorištu neprestano vladala nepodnošljiva larma, deca iz kraja su se okupljala, navijala, šipke sa nanizanim igračima su škripale, bakelitna loptica je lupkala, svaki čas se čula vika: „Dodaj! Dodaj! Gol! Pobeda! Pobeda!“

Međutim, bivši harmonikaš je izjavio da on na „zanimaciji“ ne zarađuje „ni cvonjka“. Plava i crvena šerpa bile su poklopljene. Patrola nije imala dokaze da je reč o prestupu, inspektor se obratio zatečenima „na licu mesta“, tada nas je u dvorištu bilo desetak. I svi smo mi manje ili više hrabro slagali vlast, nevešto recitujući da smo ovde „prisutni“ kao prijatelji. Jedan od pozornika je začkiljio, stisnuo usne, ljutito se okrenuo i, odlazeći, sa kapije doviknuo bivšem harmonikašu: „Mnogo nešto imaš prijatelja?! Doći ćemo ponovo!“

I izgleda da su došli. Mnogo godina kasnije zašao sam iza ugla, zaputio se Ulicom cara Dušana. Nekada nove stambene zgrade delovale su zapušteno. Ono sirotinjsko dvorište bilo je pusto. Nigde nije bilo stonog fudbala, bivšeg harmonikaša, pa ni dece iz kraja. Doduše, uza zid kućice se još uvek nalazila klupa. Ispod nje su mirovale dve obijene šerpe, plava i crvena. Ali, bez poklopaca. Nedavna kiša ih je napunila do oboda, do samog vrha.

Autor: Goran Petrović

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Goran Petrović

Goran Petrović

Goran Petrović (Kraljevo 1961 – Beograd 2024) objavio je knjigu kratke proze Saveti za lakši život (1989), romane Atlas opisan nebom (1993), Opsada crkve Svetog Spasa (1997), Sitničarnica „Kod srećne ruke“ (2000), Papir (2022) i Ikonostas (2022), novelu Ispod tavanice koja se ljuspa (2010), zbirke pripovedaka Ostrvo i okolne priče (1996), Bližnji (2002), Razlike (2006), knjigu izabrane kratke proze Sve što znam o vremenu (2003), dramske tekstove Skela (2004) i Matica (2011), knjigu zapisa Pretraživač (2007) i knjige izabranih priča Porodične storije (2011) i Unutrašnje dvorište (2018). Petrovićevi romani i zbirke priča objavljeni su u preko sto trideset izdanja, od čega šezdeset izdanja u prevodu na francuski, ruski, španski, nemački, italijanski, bugarski, slovenački, poljski, ukrajinski, makedonski, engleski, holandski, arapski i persijski jezik. Dvadesetak njegovih priča je zastupljeno u antologijama srpske priče u zemlji i inostranstvu. Neka od Petrovićevih dela su adaptirana za pozorište, televiziju i radio: Opsada crkve Svetog Spasa (dramatizacija i režija Kokan Mladenović), Narodno pozorište Sombor, 2002; Skela (po sopstvenom tekstu), produkcija Narodno pozorište u Beogradu (režija Kokan Mladenović), Orašac, 2004; radiodrama Bogorodica i druga viđenja (dramatizacija Sanja Milić, režija Nađa Janjetović), Dramski program Radio Beograda, 2007; televizijski film Bližnji (po sopstvenom scenariju, režija Miško Milojević), Dramski program RTSa, 2008; radiodrama Iznad pet trošnih saksija (dramatizacija i režija Strahinja Mlađenović), Dramski program Radija Novi Sad, 2011; Matica (po sopstvenom dramskom tekstu, režija Rahim Burhan), Atelje 212, 2011. Goran Petrović je dobitnik više književnih priznanja. Pored književne stipendije Fonda Borislava Pekića, važnije nagrade su: „Prosvetina“, „Meša Selimović“, Ninova nagrada za roman godine, nagrade za roman godine „Beogradski pobednik“ i „Vladan Desnica“, „Vitalova“, „Račanska povelja“, nagrada Narodne biblioteke Srbije za najčitaniju knjigu godine, „Borisav Stanković“, „Svetozar Ćorović“, nagrada „Ivo Andrić“ za pripovetku, „Laza Kostić“, nagrada za dramski tekst „Kočićeva knjiga“, „Zlatni krst Kneza Lazara“, „Veljkova golubica“ za celokupno pripovedačko delo, Velika nagrada „Ivo Andrić“ za celokupno književno stvaralaštvo, „Stanislav Lem“, „Grigorije Božović“, „Zlatna knjiga Matice srpske“... Bio je član Srpskog književnog društva i Srpskog PEN centra, a za redovnog člana Srpske akademije nauka i umetnosti izabran je 8. novembra 2018. godine.   Foto: Nebojša Babić Priče o Merama

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844