Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Prikaz klasika za decu „Lažeš, Melita“

Pre tačno pedeset pet godina rodila se književna sestra čuvenog Pinokija, drvenog lutka kome, zbog svake izgovorene laži, nos postaje duži. Naime, 1965. godine prvi put je objavljen roman hrvatskog pisca, slikara i prevodioca Ivana Kušana (Sarajevo, 1933 – Zagreb, 2012) naslovljen „Lažeš, Melita“, koji će postati jedno od najuticajnijih književnih dela za najmlađe čitaoce na čitavom jugoslovenskom prostoru. Njegovoj popularnosti znatno je doprinela serija snimljena po autorovom scenariju 1983. godine u kojoj je naslovnu ulogu dvanaestogodišnje Melite Kosić nezaboravno odigrala Gorana Stepanić. Novim izdanjem ovog romana, beogradska Laguna podsetiće mnoge nekadašnje čitaoce na trenutke beskrajnog uživanja u dogodovštinama plavokose devojčice koja svojoj okolini zadaje mnoštvo problema pričama u kojima je sasvim izbrisana granica između istine i onoga što se tako ne može nazvati. Istovremeno, biće ovo prilika da se generacija mladih čitalaca upozna sa jednom od najupečatljivijih junakinja uz koju su odrastali njihovi roditelji.

Jer Melita liči na svoje čitaoce bez obzira u kom vremenu odrastaju. Ona žudi za pažnjom, u prvom redu za ljubavlju i poverenjem prezaposlenih roditelja, traga za sagovornikom koji je neće izvrgavati poruzi zbog jezičkih omaški ili nespretnosti u vožnji bicikla, trudi se da osvoji naklonost drugova i veže ih za sebe uzbudljivim pripovedanjem koje lako sklizne u fantaziju. Ali, ona ne laže da bi stekla korist ili se izvukla iz neprijatne situacije kao većina onih koji je optužuju da je lažljivica. Nije ni nalik ocu koji odlazi na lažno bolovanje, tetki koja se služi prevarom da bi navela Melitinu mamu da je najzad poseti. Njene priče su drugačije od hvalisanja razrednog starešine, prepredenih akcija halapljivog brata i svih onih koji u svakodnevnim razgovorima vešto zaobilaze istinu, skreću sa teme koja im ne odgovara, laskaju ili se eufemistički izražavaju, imajući pred sobom jasan cilj. Melita, za razliku od njih, stvarnost obogaćuje fantazijom kako bi se sama osetila vrednijom i da bi drugima bila zanimljivija. Najkraće rečeno – da bi bila voljenija i manje usamljena. Bez nestvarnih priča koje pripoveda sa zanosom, ona bi zauvek ostala u drugom planu. Nije odlikaš poput brata Nenada koji je opsednut hranom, nije zabavna kao drug Šilja, niti okretna kao drugarica Verica. Zbog želje da bude primećena i stekne naklonost drugih, ona i počinje da izmišlja. Iako njena mašta nije podstaknuta i inspirisana umetničkim delima, devojčica se najbolje razume sa slikarom Poklepovićem, koji živi u susedstvu. Jedino on Melitinim bezazlenim lažima ne pridaje naročitu pažnju, već joj pokazuje kako da na poseban način posmatra stvarnost oko sebe. U časovima šetnje provedene sa ovim zanesenjakom, Melita će shvatiti da stvarnost obiluje onim što je lepše, uzbudljivije i nestvarnije od svega što možemo izmisliti. Ali, ne misle svi na taj način: otac i brat, koristeći majčino odsustvo iz kuće, preduzimaju sve ne bi li Melitina ružna navika bila zauvek iskorenjena. U tom času, kao da se čitav svet, i sam lažljiv i sklon neistini, zaverio protiv devojčice. Na okrutan način, ona je opomenuta da vodi računa o posledicama koje mogu imati reči. A kakvu snagu, lepotu i vedrinu one mogu imati čak i u naizgled nepretenciozno napisanom štivu, mogu se uveriti svi koji provedu nekoliko dragocenih čitalačkih časova u društvu Kušanove šarmatne i svevremene junakinje.

Autor: Olivera Nedeljković

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844