Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Prikaz romana „Poljubac miholjskog leta“ – Jesen u kojoj je trebalo uživati

Kako jedna iznenadna smrt može odjednom promeniti živote ljudi koji se pre tragičnog događaja nisu ni poznavali, to je na zanimljiv način prikazao Milko Štimac u romanu „Poljubac miholjskog leta“, čiju je radnju koncipirao na osnovu sopstvene pozorišne predstave „Menica bez pokrića“.

Iako počinje kao klasični triler, štaviše držeći se i nekih manje-više predvidljivih šablona – pri čemu se izdvaja tipični lik mladog i pomalo gordog islednika koji tek što je stupio na dužnost – ipak se „Poljubac miholjskog leta“ postepeno pretvara u autentičnu priču koja ne iznenađuje toliko novim otkrićima u samoj istrazi koliko iznenađuje obrtima što se dešavaju u odnosima između nekolicine učesnika u istrazi, bilo da su oni predstavnici zakona, bilo da su osumnjičeni, bilo da su na mesto zločina došli slučajno.

Preciziravši da se radnja dešava u Beogradu u jesen 1938. godine, autor je iskoristio brojne načine kako bi što slikovitije dočarao tadašnji ambijent jugoslovenske prestonice, pa je u tu svrhu sačinio i raznorazne likove koji zajedno čine nesvakišdanju mešavinu, ne samo po svojim karakterima, nego i po svom načinu izražavanja, tim pre što se njihov govor kreće u rasponu od slavonskog dijalekta prožetog kroatizmima, preko folksdojčerskih germanizama, do žargona beogradskih brokera, a samo se po sebi podrazumeva da na površinu povremeno isplivaju i etničko-regionalne nesuglasice koje nisu bile prevaziđene čak ni nakon pune dve decenije od jugoslovenskog ujedinjenja.

Kako bi, inače, moglo i doći do potpunog razumevanja između Solunca koji žali što nije ostavio kosti u Albaniji i folksdojčera koji s ponosom gleda na teritorijalno proširenje zemlje svojih sunarodnika?

Kako bi se mogli usaglasiti jedan mladi islednik poreklom iz bivših austrougarskih krajeva i jedan beogradski bogataš kome je porodica okrnjena u ime proširenja otadžbine?

Ipak, ova nam priča pokazuje da je u tadašnjem Beogradu bilo mesta za svakoga, bez obzira na poreklo i ideologiju, pa iako se radnja uglavnom dešava na jednom mestu i tokom jednog prepodneva, čini se da sve vreme izbija svojevrsni kosmopolitizam i da upravo ta čudna mešavina različitih karaktera predstavlja bogatstvo, a ne balast.

Pisan pomalo u ekspresivnom tonu, sa neskrivenim autorovim stavom prema likovima koje je stvorio, „Poljubac miholjskog leta“ je upravo kao takav još bliži i interesantniji čitaocima, koji će upravo zahvaljujući autorovoj sposobnosti da prodre u dušu beogradskog međuratnog čoveka i sami moći lakše da stvore sliku tadašnjeg ambijenta.

Nije lako zamisliti da roman čija se radnja dešava u periodu između dva svetska rata može imati srećan kraj, tim pre što, iz današnje perspektive gledano, svi znaju da se dotični period završio sukobom i stradanjem neviđenih razmera, ali baš zbog toga će svaki čitalac i poželeti da junaci ovog romana pronađu svoju sreću kako bi barem malo mogli u njoj da uživaju, makar i tokom onih godinu dana pre nego što na evropskom tlu počne novi rat.

A pošto vreme radnje pada nakon potpisivanja Minhenskog sporazuma, zahvaljujući kome je naziv sudetskih planina ušao u svakodnevni vokabular i koji je nesumnjivo bio uvod u novo svetsko krvoproliće, i pošto život naročito u takvim okolnostima odvede čoveka na onu stranu kojoj nikada i nije težio, jasno je da „Poljubac miholjskog leta“ pokušava da otrgne i prikaže onaj preostali tračak nade međuratnog perioda, poručujući nam da je itekako trebalo iskoristiti priliku za ljubav i uživanje u toj poslednjoj mirnodopskoj jeseni – sve i da ona nije bila miholjsko leto.

Autor: Dušan Milijić

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844