„Alisina mreža“ je iskričava priča o špijunima i sumnji
Godina je 1947. Šarlin otmeni život na koledžu Benington uzdrman je neželjenom trudnoćom. Njena dominatna majka, Francuskinja, tera je u Evropu kako bi se na određenoj klinici postarali za njen „mali problem“. Na tom putu Šarli osmišljava alternativni plan – da pronađe svoju voljenu rođaku Rouz koja je izgubljena negde u Francuskoj. U Evropi, „mamurluk rata se još uvek oseti na drugačiji način u odnosu na Njujork“. Rouz je begunac u moru izgubljenih osoba, igla u plastu sena, ali Šarli je odlučna da „nađe iks“.
Tu na scenu stupa Iv Gardiner, besna pijanica i nekadašnja špijunka u Prvom svetskom ratu, koja možda zna gde bi Rouz mogla biti. U poglavljima koja se vraćaju u prošlost, pratimo ratnu priču u kojoj Iv postaje deo „Alisine mreže“, špijunske mašinerije koja je zaista zabeležna u istoriji.
U srcu romana koji nam je podarila Kejt Kvin nalazi se istinita priča o skrivenoj Alisinoj mreži putem koje su muškarci i žene ulazili u nemačke redove u ruralnoj Francuskoj. Lik Lili, koja je u romanu glavni rukovodilac mreže, zasnovan je na stvarnoj osobi koju su nekada zvali „Običnom Jovankom Orleankom“. Sa desetinama operativaca kojima je komandovala, Lili ističe da je Nemci nikada neće pronaći: „Ja sam šaka vode, svuda tečem.“
Iako sve žene u ovoj priči izražavaju veliku hrabrost, Kvinova nam u romanu donosi i tragedije, i one iz rata i one koje se javljaju kao posledica jurenja za duhovima i demonima prošlosti. U „Alisinoj mreži“ upleteni su životi dve nezaustavljive žene zbog čega roman varniči od napetosti. Navijamo do samog kraja za Šarli i Iv, strepimo za njih i proživljavamo ceo spektar emocija pre nego nas talentovana autorka dovede do zadovoljavajućeg kraja.
Izvor: npr.org
Prevod: Dragan Matković



















