Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Beograđanke: Lucidnost uočavanja i nesputane slikovnosti

Beograđanke: Lucidnost  uočavanja i nesputane slikovnosti - slika 1
Zbirka priča Igora Marojevića sa gornjim naslovom doživela je pet izdanja što je za naše prilike svojstveno samo lakim tzv. estradnim piscima i novokomponovanim „spisateljicama“ u liku kak­ve zgodnjikave TV voditeljke sa romanom mirjamovski zaslađenim. Igor Marojević, pak, spada u red naših najboljih pisaca srednje generacije a ipak je doživeo da mu nakon nekoliko zrelih i visokokvalitetnih romana, ove naizgled jednostavne i pitkim jezikom ispričane priče budu ­ma­­sovno čitane poput zabavnih bestselera. Pa da li je i tu reč o lakoj, zabavnoj, prozi?

Ne, uspeh koji je požnjela ova zbirka naprosto je rezultanta Marojevićeve književne umešnosti: prvo, okrenuo se priči, u našoj književnosti zapostavljenoj, („prezrenoj“ rekli bi drugi) proznoj formi, jer priča ima veću receptivnu snagu od romana naprosto stoga jer je kraća, a u naše dinamično doba gde je vreme novac, postaje „čitljivija“, i drugo, još važnije, pisac je znalački ušao u intimnu ispovedaonicu osam beogradskih devojaka i žena što je već u najavi zbirke a naročito u naslovu samo po sebi vrlo intrigantno. 

Ali ono najvažnije u ovoj zbirci, književna kritika kao da nije primetila: iz ovih opštih mesta karakterističnih za sve bestselere pomalja se neuobičajeno ozbiljna problematizacija ne samo duševnih i fizičkih pulsacija glavnih junakinja ovih priča, pulsacija koje dodiruju graničnu liniju između postojanja i ništavila, između kako se to već pomalo otrcano veli Erosa i Tanatosa, već i društvenih prilika u Srbiji tokom poslednjih dvadesetak godina.

Sudbine Marojevićevih Beograđanki ispričane u prvom licu jednostavnim, pitkim jezikom, neposredno su vezane za te prilike i one su umnogome odredile njihove lične sudbine. Svejedno da li je reč o devojkama navučenim na drogu, mladoj ženi koja godinama ne izlazi iz svoje kuće i upražnjava isključivo virtuelni seks ili bračnom paru koji trbuhom za kruhom odlazi u Španiju i čiji se brak pod hrpom raznih iskušenja tegobnog emigrantskog života bukvalno raspada...

Surova stvarnost prostora Balkana demonski prodire u egzistenciju Marojevićevih junakinja i čini je nepodnošljivom. Pored postojanosti i unutrašnje snage sveta snova – a on je kod  Marojevićevih Beograđanki željnih normalnosti jako ekspresivan – istovremeno  se otkriva i njihova ženska ranjivost: neostvarljivost snova vodi u raspad realnog sveta, a taj raspad je praćen unutrašnjim košmarima. Pa zar je onda čudno što kroz intimne priče beogradskih žena jasno kao u ogledalu vidimo sav čemer, sav jad ovih nesrećnih prostora? Nasilje nad ženama, rasizam, ksenofobiju? Ta socijalno-ekonomska komponenta  je važan beočug u lancu književnog razumevanja ove zbirke. Marojevićeva književna dehermetizacija s jedne i jezik novinskih ispovednih rubrika korišćen ovoj zbirci s druge strane, samo su metod da se čitaocu olakša recepcija; dakle reč je o pukom usklađivanju misaonosti i jezičkih spojeva ali svakako ne bez lucidnosti književnih uočavanja i nesputane slikovnosti. Uspeh Marojevićeve zbirke umnogome afirmiše kratki prozni izraz i dokazuje da je priča kao forma nepravedno marginalizovana ne samo sa književnog nego i sa komercijalnog stanovišta.

Autor: Zlatoje Martinov
Izvor: Republika 

Autor: Igor Marojević

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Igor Marojević

Igor Marojević

Igor Marojević rođen je 1968. u Vrbasu. Diplomirao je Srpski jezik i književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu i studirao master iz Svetske književnosti na Univerzitetu Autonoma u Barseloni. Objavio je Beogradsko petoknjižje: romane „Dvadeset četiri zida“ (1998, 2010), „Parter“ (2009), „Prave Beograđanke“ (2017) i „Tuđine“ (2018) i zbirku priča „Beograđanke“ (2014, šest izdanja), kao i četiri romana iz „Etnofikcije“, još nedovršene pentalogije: „Žega“ (2004, 2008), „Šnit“ (2007, 2008, 2014), „Majčina ruka“ (2011) i „Ostaci sveta“ (2020, 2022). Ostala dela: novela „Obmana boga“ (1997), zbirke priča „Tragači“ (2001), „Mediterani“ (2006, 2008) i „Sve za lepotu“ (izbor kratke proze, 2021), knjigu sociokulturnih eseja „Kroz glavu“ (2012) i „Roman o pijanstvima“ (2019). Napisao je i drame: „Nomadi“ (u produkciji barselonskog Instituta za teatar izvođena 2004. na katalonskom i španskom, na kojem je i napisana), „Tvrđava Evropa“ (prevod prethodnog komada sa španskog, BELEF 2008) i „Bar sam svoj čovek“ (Beogradsko dramsko pozorište 2009‒2011). Prema njegovom romanu „Dvadeset četiri zida“ istoimena pozorišna adaptacija izvođena je takođe u BDP, 2003/2004. Njegova dela objavljivana su na španskom, ukrajinskom, katalonskom, mađarskom, portugalskom, slovenačkom i makedonskom jeziku. Zastupljen u desetak reprezentativnih antologija srpske, ex-YU, južnoistočnoevropske i evropske kratke proze. Dobio je više od deset književnih nagrada, između ostalih Andrićevu, „Meša Selimović“, Nagradu grada Beograda, „Zlatni Beočug“, „Károly Szirmai“, Nagradu iz Fonda „Borislav Pekić“, „Desimir Tošić“… Izbor iz svojih književnih eseja sprema za zbirku pod radnim naslovom „Preteče“. Piše i knjigu pripovedaka „Granična stanja“. Preveo je preko 20 proznih knjiga sa španskog i katalonskog jezika. Član je Srpskog i Katalonskog PEN-a i Udruženja književnih prevodilaca Srbije te jedan od osnivača Srpskog književnog društva, preko kojeg od 2002. ostvaruje status samostalnog umetnika. Živi u Zemunu.

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844