Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

„Bez skrovišta“ je snažna priča o Snoudenu, NSA i nadzoru

Kada je Glen Grinvald gostovao u emisiji „Newsnight“ oktobra 2013. godine kako bi govorio o Snoudenu, voditeljka emisije Kristi Vark imala je spreman plan da sa ostalim gostima, među kojima je bila i nekadašnja predsednica Zajedničkog obaveštajnog komiteta Paulina Nevil-Džouns, pokaže da je Grinvald samo „zagovornik i aktivista“. I tako je BBC zasnovao emisiju na čoveku, ne na priči. Ipak, ovaj čovek je uspeo da se snađe u situaciji u kojoj se našao koristeći nemilosrdnu advokatsku logiku zbog čega su Varkova i Džounsova delovale kao loše pripremljene i, na trenutke, smešne sagovornice. U tom trenutku postalo je jasno da je Edvard Snouden izabrao pravu osobu za svog advokata – pametnog, nepopustljivog, fundamentalističkog liberala.

Zbog nekih od ovih osobina sam brinuo da li će njegov prikaz afere o Snoudenu biti samo jedan poduži hvalospev, ali „Bez skrovišta“ je knjiga koja je napisana veoma jasno i apsolutno je neodoljiva. Iako i sam već jednu deceniju pišem o ratu za slobodu, detalji iz knjige koji su me podsetili na to koliki nadzor i špijuniranje sprovode američki NSA i britanski GCHQ bili su jednostavno šokantni. Poslednjih godina je bilo previše stvari koje su otkrivene da bi čovek uspeo sve da ih apsorbuje – od Prizme, programa koji je NSA koristila da pristupi (između ostalog) serverima Gugla, Majkrosofta i Epla; preko britanske Tempore, koja se kači na optičke kablove i izvlači telefonski i internet saobraćaj; pa sve do tajne saradnje internet i telefonskih giganata koji špijuniraju političke aktivnosti običnih ljudi, njihovu medicinsku istoriju, prijatelje, intimne odnose i sve ostale onlajn aktivnosti. Kada sam 2009. godine objavio distopijski roman u kome postoji sličan nametljivi program za nadzor (koji sam nazvao „Duboka istina“), verujte da nisam uspeo da predvidim ni polovinu onoga što se zaista dešava.

Grinvaldova knjiga je teška za čitanje ako vas ovakve teme uznemiruju. Bezbrižnost i neiskrenost političara – neki od njih su u Velikoj Britaniji tražili slobodniji pristup našim podacima – kao i nepostojanje reakcija u medijima kada su u pitanju ove teme, ne proriču baš sjajnu budućnost za države koje sebe sada nazivaju slobodnim. Demokratija i sloboda nisu sinonimi, i Grinvaldova knjiga nas podseća da bismo mogli završiti u šupljim, lažnim demokratijama u kojima sloboda sa kojom smo odrasli neprimetno nestaje, poput istrebljenja određene vrste ptice selice.

Autor piše: „Stanovnik koji je svestan da je uvek pod prismotrom brzo postaje poslušan i uplašen.“ Takođe su male šanse da će on iskazati neslaganje iako na to ima pravo. Ironija je to što su Snoudenovi postupci zapravo ubrzali proces – sve je više nas koji nećemo izražavati svoje stavove o određenim stvarima onlajn niti pretraživati određene pojmove upravo zato što smo svesni da smo pod nadzorom.

Čitajući „Bez skrovišta“ neprestano sam se pitao kako smo dozvolili da nam špijuni uđu u živote i kako smo, dođavola, dozvolili propagandi da nas ubedi da je taj ogromni aparat tu da nas zaštiti, a ne da nas kontroliše. Grinvald citira Erika Šmita, nekadašnjeg direktora Gugla: „Ako imate nešto što želite da sakrijete, možda to nije ni trebalo da uradite.“

Knjiga je podeljena u tri dela i počinje pričom kako je Snouden kontaktirao Grinvalda, o odlasku u Hong Kong i susretu sa Snoudenom čiju hrabrost autor neprestano hvali. Zatim sledi oblast u kojoj su opisana osnovna otkrića, kroz originalne dokumente, a u poslednjem delu Grinvald iznosi svoje poglede na medije i privatnost. Možda bi trebalo da kraj sebe imate vremensku osu važnih događaja kako biste mogli sve da ispratite.

Izvor: theguardian.com      
Prevod: Dragan Matković

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844