Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

„Biblioteka budućnosti“: šta će biti bestseleri 2114. godine? [video]

Za sto godina jedna šuma koja raste u Norveškoj postaće antologija knjiga...

U šumi Nurmarka u Norveškoj 2014. godine zasađeno je hiljadu stabala namenjenih za specijalnu antologiju knjiga ograničenog tiraža, koje će svetlost dana ugledati tek 2114.
„Biblioteka budućnosti“: šta će biti bestseleri 2114. godine? [video] - slika 1

Ovaj stogodišnji projekat pod nazivom „Biblioteka budućnosti“ započela je Kejti Paterson, konceptualna umetnica iz Škotske, sa idejom da ni za sto godina knjige ne nestanu sa planete.

Projekat je podržao grad Oslo, a svake godine biće izabran jedan pisac koji će predati svoj rukopis.

Tekstovi će se čuvati u novoj Gradskoj biblioteci u Oslu, u posebnoj sobi sagrađenoj za potrebe projekta. Poseban tim ljudi će se pobrinuti da šuma bude očuvana i da projekat opstane.

Pisci ne smeju da govore o rukopisima koje su predali, sve treba da ostane tajna koju će otkriti budući čitaoci.

Prva izabrana autorka koja je imala čast da započne građenje „Biblioteke budućnosti“ jeste Margaret Atvud, izabrana 2014, a sledeći je Dejvid Mičel, izabran 2015. godine. Sredinom 2017. saznaćemo ko je pisac za 2016. godinu.
„Biblioteka budućnosti“: šta će biti bestseleri 2114. godine? [video] - slika 2
Margaret Atvud: „Veoma sam počastvovana i srećna što sam pozvana da učestvujem u ovom projektu. Ovaj projekat predstavlja veru u ljudsku rasu i nadu da će ona postojati za sto godina. ’Biblioteka budućnosti’ će privući mnogo pažnje, jer će ljudi narednih decenija pratiti rast drveća u ovoj šumi, i pokušavati da pogode šta su pisci napisali i stavili u zapečaćene kutije.“
„Biblioteka budućnosti“: šta će biti bestseleri 2114. godine? [video] - slika 3
Dejvid Mičel: „Ovo može biti pravo olakšanje jer neću biti tu da se suočim sa posledicama ako ovo delo ne bude dobro, ali ako se ljudima svidi, neću biti tu da pokupim pohvale. U svakom slučaju, u sredini sam između Margaret Atvud i nekog sledećeg fenomenalnog pisca, tako da se nadam da je moj rukopis dobar. Mislim, izgledao bih kao epohalna istorijska budala ako bi se desilo da 2114. godine ljudi pročitaju moj rukopis i ispostavi se da ništa ne valja.“
Biblioteka budućnosti:
Margaret Atvud 2015:
Predaja rukopisa 2015:
Dejvid Mičel 2016:
Photo: Bjørvika Utvikling by Kristin von Hirsch, Skoyts AS, MJC, Giorgia Polizzi, Atelier Oslo and Lund Hagem, Atelier Oslo, Lund Hagem, Katie Paterson.

Autor: Dejvid Mičel

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Margaret Atvud

Margaret Atvud

Margaret Atvud rođena je 1939. u Otavi. Zahvaljujući obrazovanim roditeljima, već sa četiri godine je naučila da čita i piše. Pod njihovim uticajem (Atvudova je osnovno obrazovanje stekla u roditeljskoj kući) postala je posvećena čitanju i razvila je snažno interesovanje za pisanje. Već u srednjoj školi objavljivala je pesme, međutim presudnu ulogu u njenom literarnom razvoju odigrao je Nortrop Fraj, profesor engleskog jezika na koledžu koji je Atvudova pohađala. Tada istaknuti književni kritičar, Fraj je isticao vrednosti zanemarene kanadske književnosti, a u Margaret Atvud je prepoznao pisca koji tu književnost može podići na još viši nivo. Podrška koju je imala u profesoru, ubrzo je rezultirala zbirkom pesama Double Persephone, da bi po diplomiranju objavila još jednu, The Circle Game, dobivši ovaj put za zbirku najznačajnije kanadsko književno priznanje, Governor's General Award. Time je otpočela serija nagrada koje će ova književnica dobijati tokom narednih trideset i više godina, potvrđujući da je jedan od najvećih autora svog vremena. Među nagradama su i neke od najprestižnijih koje se dodeljuju u književnom svetu poput Bukerove, Welsh Arts International i drugih, za romane Sluškinjina priča, Mačje oko i Slepi ubica. Teme o kojima Atvudova piše veoma su raznovrsne: priroda, muško-ženski odnosi, politička pitanja, nacionalni identitet, istorija. Radeći kao urednik u jednoj izdavačkoj kući, Margaret Atvud se bavila i književnom kritikom. Iza ovog angažovanja ostalo je vrhunsko delo iz oblasti esejistike nazvano Opstanak, svojevrstan pogled na rad književnog urednika. Margaret Atvud trenutno živi u Torontu. Foto: © Luis Mora

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844