Bil Brajson - Kako je Amerika promenila svet
“Jedno leto: Amerika 1927” i “Made in America” dve knjige popularne publicistike Bila Brajsona o Americi na originalan način opisuju SAD i kroz seriju neverovatnih i pomalo zaboravljenih priča otkrivaju duh Amerike. Izdavač je Laguna, prevodilac Goran Skrobonja.
“Jedno ljeto: Amerika 1927” je fascinantan prikaz kratkog perioda tokom kojeg je Amerika, bez obzira na posljedice, povela svijet u moderno doba. Brajsonova teza je jednostavna: Amerika je 1927. godine napravila prve korake ka postanku svjetskog lidera na brojnim poljima nauke, sporta, umjetnosti, tehnologije, ekonomije. Danas je to malo teško zamisliti, ali Amerikanci su u dvadesetim godinama 20. vijeka odrasli u svijetu gdje su se najvažnije stvari dešavale u Evropi. Sad je najednom Amerika bila dominantna na gotovo svakom polju - u popularnoj kulturi, finansijama i bankarstvu, vojnoj nadmoći, pronalascima i tehnologiji. Centar planetarne gravitacije pomjerao se na drugu stranu svijeta, i let Čarlsa Lindberga preko Atlantika nekako je postao kulminacija izraza svega toga.
U ljeto 1927. Amerika je imala procvat na berzi, predsjednika koji je radio samo četiri sata dnevno (a ostatak vremena provodio je uglavnom u spavanju), polumahnitog vajara sa ludačkim planom da iskleše četiri ogromne glave u nepristupačnoj planini po imenu Rašmor, razornu poplavu Misisipija, senzacionalno suđenje zbog ubistva i mladog avijatičara po imenu Čarls Lindberg koji je ljeto započeo potpuno nepoznat, da bi ga završio kao najslavniji čovjek na svijetu (toliko slavan da je država Minesota pomišljala da promijeni ime i nazove se po njemu). Bilo je to ljeto kada je rođen zvučni film, kada je došlo do pronalaska televizije, kada je vladavina terora Ala Kaponea bila na vrhuncu, ljeto užasnog bombašnog napada koji je na školu u Mičigenu izveo jedan ludak, loše odluke koja će izazvati Veliku ekonomsku krizu, nevjerovatnog povratka uspjehu zadihanog, vremešnog bejzbol igrača po imenu Bejb Rut, i još nebrojenih drugih stvari. U ovoj izuzetno zabavnoj knjizi Bil Brajson pripovijeda priču o razuzdanim pustolovinama, nemarnom optimizmu i deliričnoj energiji. Sa svojim uobičajenim poletom, duhovitošću i autoritetom zbog kojih je postao omiljeni pisac pripovjedačke publicistike, on nam dočarava nezaboravnu galeriju živopisnih i ekscentričnih ličnosti kako bi oživio zaboravljeno ljeto kada je Amerika sazrela, zauzela centar pozornice i zauvijek promenila svijet.
Poput “Jednog ljeta” i Brajsonova knjiga “Made in America” ispisana je sa smislom za uživanje u životu i otkrivanje onoga što čini američki san. Bil Brajson okreće leđa drumovima i stranputicama srednje Amerike koju je tako urnebesno opisao u svom bestseleru “Izgubljeni kontinent”, kako bi se upustio u brzu i ushićujuću vožnju autostradom jezika i popularne kulture. U knjizi “Made in America”, Brajson demistifikuje svoju otadžbinu objašnjavajući kako je jedan prašnjavi pustinjski zaseok bez šume i zelenila postao Holivud, zašto Divlji zapad nije osvojen, zbog čega Amerikanci govore drugačije od Engleza, kako su Amerikanci počeli da jedu nutricionistički bezvrijednu hranu prije nego što je za nju i smišljen naziv, otkriva kako su se proslavili doktor Kelog i njegove kukuruzne pahuljice... Tu su i manje poznate pričice iz američke istorije kako su nastali određeni toponimi, narodni običaji, i kako funkcionišu razni aspekti američkog života: kuvanje, psovke, pomahnitali šoping.
“Made in America“ je neizmjerno zabavno djelo puno oštrine, zajedljivosti i svih drugih sjajnih američkih kvaliteta. Sadrži brojne anegdote, poput one od kada datira najpoznatiji amerikanizam, skraćenica OK - iz 1839. u “Boston morning postu”, kao šaljiva skraćenica za Oll Correct. A priča o Deklaraciji nezavisnosti je veoma interesantna. Deklaraciju je štampao Džon Danlap, štampar iz Filadelfije, kako se mislilo u 24 primjerka, ali je jedan primjerak 1992. godine slučajni kupac pronašao presavijen na poleđini rama za slike da bi popunio prazan prostor. Taj primjerak je procijenjen na tri miliona dolara.
Bil Brajson rođen je 1951. godine u De Moinu u Ajovi. Na svom prvom putovanju po Evropi, s rancem na leđima 1973, dospio je i u Englesku, gdje je upoznao ženu koja će mu postati supruga i riješio da se skrasi. Piše putopisne članke za “Tajms” i “Indipendent”. Do 1995. živio je sa ženom i četvoro djece u Sjevernom Jorkširu, a potom odlučio da se vrati u Sjedinjene Države i preselio se s porodicom u Hanover u Nju Hempširu. Osam godina kasnije odlučio se na još jedan povratak, i Brajsonovi od 2003. ponovo žive u Engleskoj.
Prva Brajsonova knjiga bio je urnebesni putopis “Izgubljeni kontinent”, u kome je opisao putovanja po malim američkim gradovima u starom ševroletu svoje majke. Od tada je objavio, između ostalog djela “Šetnja po šumi”, “I ja sam ovdje stranac”, “Maternji jezik”, “Afrički dnevnik”, “Kod kuće”, “Tamo dolje”, “Ni ovdje ni tamo: putešestvija po Evropi”, “Kratka istorija bezmalo svačega“.
Autor: Vujica Ognjenović
Izvor: vijesti.me
“Jedno ljeto: Amerika 1927” je fascinantan prikaz kratkog perioda tokom kojeg je Amerika, bez obzira na posljedice, povela svijet u moderno doba. Brajsonova teza je jednostavna: Amerika je 1927. godine napravila prve korake ka postanku svjetskog lidera na brojnim poljima nauke, sporta, umjetnosti, tehnologije, ekonomije. Danas je to malo teško zamisliti, ali Amerikanci su u dvadesetim godinama 20. vijeka odrasli u svijetu gdje su se najvažnije stvari dešavale u Evropi. Sad je najednom Amerika bila dominantna na gotovo svakom polju - u popularnoj kulturi, finansijama i bankarstvu, vojnoj nadmoći, pronalascima i tehnologiji. Centar planetarne gravitacije pomjerao se na drugu stranu svijeta, i let Čarlsa Lindberga preko Atlantika nekako je postao kulminacija izraza svega toga.
U ljeto 1927. Amerika je imala procvat na berzi, predsjednika koji je radio samo četiri sata dnevno (a ostatak vremena provodio je uglavnom u spavanju), polumahnitog vajara sa ludačkim planom da iskleše četiri ogromne glave u nepristupačnoj planini po imenu Rašmor, razornu poplavu Misisipija, senzacionalno suđenje zbog ubistva i mladog avijatičara po imenu Čarls Lindberg koji je ljeto započeo potpuno nepoznat, da bi ga završio kao najslavniji čovjek na svijetu (toliko slavan da je država Minesota pomišljala da promijeni ime i nazove se po njemu). Bilo je to ljeto kada je rođen zvučni film, kada je došlo do pronalaska televizije, kada je vladavina terora Ala Kaponea bila na vrhuncu, ljeto užasnog bombašnog napada koji je na školu u Mičigenu izveo jedan ludak, loše odluke koja će izazvati Veliku ekonomsku krizu, nevjerovatnog povratka uspjehu zadihanog, vremešnog bejzbol igrača po imenu Bejb Rut, i još nebrojenih drugih stvari. U ovoj izuzetno zabavnoj knjizi Bil Brajson pripovijeda priču o razuzdanim pustolovinama, nemarnom optimizmu i deliričnoj energiji. Sa svojim uobičajenim poletom, duhovitošću i autoritetom zbog kojih je postao omiljeni pisac pripovjedačke publicistike, on nam dočarava nezaboravnu galeriju živopisnih i ekscentričnih ličnosti kako bi oživio zaboravljeno ljeto kada je Amerika sazrela, zauzela centar pozornice i zauvijek promenila svijet.
Poput “Jednog ljeta” i Brajsonova knjiga “Made in America” ispisana je sa smislom za uživanje u životu i otkrivanje onoga što čini američki san. Bil Brajson okreće leđa drumovima i stranputicama srednje Amerike koju je tako urnebesno opisao u svom bestseleru “Izgubljeni kontinent”, kako bi se upustio u brzu i ushićujuću vožnju autostradom jezika i popularne kulture. U knjizi “Made in America”, Brajson demistifikuje svoju otadžbinu objašnjavajući kako je jedan prašnjavi pustinjski zaseok bez šume i zelenila postao Holivud, zašto Divlji zapad nije osvojen, zbog čega Amerikanci govore drugačije od Engleza, kako su Amerikanci počeli da jedu nutricionistički bezvrijednu hranu prije nego što je za nju i smišljen naziv, otkriva kako su se proslavili doktor Kelog i njegove kukuruzne pahuljice... Tu su i manje poznate pričice iz američke istorije kako su nastali određeni toponimi, narodni običaji, i kako funkcionišu razni aspekti američkog života: kuvanje, psovke, pomahnitali šoping.
“Made in America“ je neizmjerno zabavno djelo puno oštrine, zajedljivosti i svih drugih sjajnih američkih kvaliteta. Sadrži brojne anegdote, poput one od kada datira najpoznatiji amerikanizam, skraćenica OK - iz 1839. u “Boston morning postu”, kao šaljiva skraćenica za Oll Correct. A priča o Deklaraciji nezavisnosti je veoma interesantna. Deklaraciju je štampao Džon Danlap, štampar iz Filadelfije, kako se mislilo u 24 primjerka, ali je jedan primjerak 1992. godine slučajni kupac pronašao presavijen na poleđini rama za slike da bi popunio prazan prostor. Taj primjerak je procijenjen na tri miliona dolara.
Bil Brajson rođen je 1951. godine u De Moinu u Ajovi. Na svom prvom putovanju po Evropi, s rancem na leđima 1973, dospio je i u Englesku, gdje je upoznao ženu koja će mu postati supruga i riješio da se skrasi. Piše putopisne članke za “Tajms” i “Indipendent”. Do 1995. živio je sa ženom i četvoro djece u Sjevernom Jorkširu, a potom odlučio da se vrati u Sjedinjene Države i preselio se s porodicom u Hanover u Nju Hempširu. Osam godina kasnije odlučio se na još jedan povratak, i Brajsonovi od 2003. ponovo žive u Engleskoj.
Prva Brajsonova knjiga bio je urnebesni putopis “Izgubljeni kontinent”, u kome je opisao putovanja po malim američkim gradovima u starom ševroletu svoje majke. Od tada je objavio, između ostalog djela “Šetnja po šumi”, “I ja sam ovdje stranac”, “Maternji jezik”, “Afrički dnevnik”, “Kod kuće”, “Tamo dolje”, “Ni ovdje ni tamo: putešestvija po Evropi”, “Kratka istorija bezmalo svačega“.
Autor: Vujica Ognjenović
Izvor: vijesti.me
Autor: Bil Brajson
